Kišna sezona izazvala je mnoge probleme vrtlarima, između ostaloga i one s puževima... Povrtnjaci su puni mladih salata, glavica zelja, blitve, jagoda i svih onih vrsta koje redovno napadaju vrtni puževi. A kada kažemo vrtni puževi, pri tom mislimo ne na jednu nego na najmanje deset različitih vrsta, od onih s kućicom koje nazivamo vinogradarskim pa do golaća različitih boja i šara. Ove godine golaći definitivno dominiraju pa ima crvenih, narančastih, crnih, tigrastih i sivih. Svi su redom veoma proždrljivi i rade mnogo štete.
Svi puževi, bez obzira na vrstu, vole vlažna i tamna mjesta pa ćemo ih obično i pronaći skrivene ispod kakve daske, posude s cvijećem ili među lišćem. Štetu rade noću kada izlaze iz svojih dnevnih skrovišta i kreću u pohod. Iako su puževi štetne životinje, barem sa stajališta vrtlara, i svi znamo da ih se moramo nekako riješiti, uvijek ostaje pitanje kako. Ako ste za neinvanzivne metode najbolje rješenje je skupljanje puževa predvečer ili ujutro i odnošenje iz vrta. No tada treba paziti na udaljenost. Novija istraživanja dokazala su da je radijus kretanja puža 20 metara i da će se on sigurno vratiti “kući” ako smo ga jednostavno prebacili u susjedov vrt. Također treba znati da nije dobro dirati puževe golim rukama jer mogu biti prenosioci bolesti. No, ako nemamo vremena ili volje skupljati puževe baš svaki dan, možemo ih otjerati posipavanjem piljevine oko povrća. Dobrim rješenjem pokazalo se i okruživanje gredica trakom od bakra jer u doticaju sa sluzavim tijelima izaziva kod puževa pojavu elektriciteta. Poželjno je da ta traka bude šira od dužine puža.
Od ostalih ekorješenja možete pokušati s pripravkom od espresso kave i vode (1:10) kojim se prskaju i listovi biljaka i tlo oko njih. Kava isušuje kožu puževa pa oni ubrzo ugibaju zbog dehidracije. Još je bolje ako na strateška mjesta u vrtu ukopamo plastične čašice ispunjene pivom. Puževi su veliki pivoljupci pa u svom zanosu uvijek upadnu u klopku, a ujutro ih samo treba pokupiti. Među najdjelotvornijim prirodnim lijekovima u borbi protiv puževa je sol! Posipajte sol uz gredice i problem je riješen. Iskusni vrtlari znaju napraviti zaštitni "štit" od pijeska, mekinja, taloga kave, ljuski od jaja i piljevine. Postupak se mora ponavljati nakon svake kiše ili jačeg vjetra. Dobro je znati i da puževi ne zalaze u gredice na kojima su kao međukultura zasađena rajčica, dragoljub, paprat ili gorušica.
Sve su to dobra i učinkovita rješenja za uobičajene situacije, no ne i ako smo suočeni s invazijom. U tom slučaju nabavite ekopelete i posipate ih svuda po vrtu. Od njih neće stradati ni domaće ni divlje životinje već samo puževi.
Nek puži jedu, ali pivu im nedam.