sadite

Ove cvjetne vrste prkose hladnoći, mrazu i snijegu

maćuhice
Thinkstock
11.10.2020.
u 07:00

Sadnja trajnica na balkonu ima istu proceduru kao i u vrtu, a bonus je što ih, ako jako zahladi, s balkona možete skloniti

Iako neke ljetne cvjetnice traju, odnosno cvatu, sve do kraja listopada, što uvelike ovisi o njezi, tlu, ali i vremenskim uvjetima, možemo reći da je njihovo vrijeme na zalasku i da će biti sve manje cvjetnog šarenila na našim balkonima i u vrtovima. Umjesto novih cvatova i latica, cvijeće se počinje sušiti jer su ga visoke temperature iscrpile.

Kako vaš cvjetnjak ne bi najednom ostao bez boja i mirisa, pripremite se za sadnju jesenskih cvjetnica koje će doći na njihovo mjesto. Ili, ako je riječ o trajnicama, onda pokraj njih. Iskusniji vrtlari i vrtlarice znaju da je pametno kombinirati jesenske, ljetne i proljetne sadnice, tako da se vrste i cvatnja samo smjenjuju jedan za drugim, a vrt je uvijek zanimljiv i uvijek u njemu ima cvijeća koje cvate. Ako to niste učinili već prije, sad je idealno vrijeme za sadnju jesenskih trajnica.

Foto: pixabay

Za početak, neka to budu poznate cvjetne vrste – sunčana (heliopsis) i zvjezdan (aster). Njihove raskošne boje uljepšat će svaki vrt, ulazni prostor ili balkon i učiniti ih atraktivnima. Jastučasti zvjezdan ili aster dolazi u nekoliko boja (ružičasta, ljubičasta, bijela, tamnocrvena). Može narasti do pola metra, ali možete ga mirne savjesti zasaditi u tegli koja će ograničiti njegov rast. Nisu zahtjevni i nećete se puno mučiti oko njihova uzgoja.

Foto: pixabay

Trebate im samo osigurati puno sunca i redovitu prihranu. Zasadite ih u propusno i umjereno vlažno tlo. Redovito ih zalijevajte, ali umjereno, i cvast će do kasne jeseni. Sunčana ili heliopsis, cvijet intenzivnih žutih cvjetova, može narasti čak više od jednog metra ako ga zasadite u grmu. Nije zahtjevan za uzgoj, a najbolje uspijeva na sunčanim mjestima i u vlažnom tlu. Redovito ga i obilno zalijevajte te prihranjujte.

Foto: pixabay

Biljka koja je odličan dekor za zimske mjesece je maćuhica. Iako izgleda osjetljivo, nježni i tanki, baršunasti listići maćuhice u stanju su zimi pokazati zube i odoljeti i najvećem snijegu i ledu. Nije rijedak prizor šarenih cvjetova kako izbijaju ispod snježnog pokrivača. Maćuhica, dobivena križanjem divljih vrsta, idealan je zimski cvijet ne samo zbog svoje otpornosti nego i zbog nezahtjevnosti. Stoga je idealna biljka za sve one prezaposlene, ali i one koji smatraju da nemaju talenta za uzgajanje cvijeća. Odvažite se i vidjet ćete kako vam bez puno muke polazi za rukom ugojiti ovaj cvijet u vrtu, na balkonu ili terasi. Zbog svoje otpornosti mnogi ih sade na grobljima. Listopad i studeni pravo su vrijeme za njihovu sadnju. No prije nego što počnete, evo nekoliko podataka koje je dobro znati prije sadnje.

Foto: pixabay

Postoje brojne vrste, no nema velike razlike između njihova izgleda kao ni načina sadnje i uzgajanja. Narast će do 20 centimetara, ovisno o kojoj je sorti riječ. Ako nabavite mini maćuhice, imajte u vidu da će one cvasti više od dvije godine, koliko traju sve ostale vrste. Kupite sadnicu sa zdravim zelenim listovima i s puno cvjetnih pupova. Uspješno će se održati na svakoj vrsti tla (najbolje je ono propusno) i temperaturi – bilo da su posađene na sunčanom ili sjenovitom mjestu. Jedino što im smeta su velike vrućine. Možete ih saditi i s drugim cvjetnim vrstama i grmovima. Ako ih sadite u gredicama ili više njih u tegli ili žardinijeri, neka budu na rastojanju do 20 do 30 centimetara.

Foto: pixabay

Nakon što ih zasadite, odmah ih zalijte, ali pazite da voda ne zahvaća listove. Tijekom cvatnje potrebno joj je povremeno prihranjivanje gnojivima s većim udjelom fosfora. Čistite ih od korova i redovito skidajte listove koji su suhi i ocvali jer će tako dulje cvjetati. Pripazite na bolesti jer ih često znaju napadati gljivice, i to u doba godine kada je velika razlika između dnevne i noćne temperature. Pojavu bolesti spriječit ćete tako što je nećete zalijevati s previše vode (činite to samo tijekom dana) te da listovi ne dotiču tlo.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije