Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Za lješnjake moraš biti brži od vjeverica

Obitelj Frljak lani je očekivala da će s 1080 sadnica lješnjaka imati tonu i pol lješnjaka, a s 980 stabala tonu oraha, ali mraz je treću godinu učinio svoje
23. svibnja 2018. u 08:34 0 komentara 742 prikaza
OPG Dražen Frljak bavi se uzgojem oraha, lješnjaka i kokoši nesilica
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Imati svoju zemlju, a ne obrađivati je, za njega je jednostavno glupo i nikako nije dolazilo u obzir da njive zjape prazne. No, potencijala u poljoprivredi kakvom su se bavili njegovi roditelji, koji su imali sedam muznih krava i pet krmača, nije vidio. Zato su Dražen i Marija Frljak promišljali što će saditi, pa su prije desetljeća odlučili da će to biti lijeska i orasi.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Pintar ZLATA VRIJEDAN Od 120 litara mlijeka dnevno prave sireve

– Htjeli smo imati nešto što se ne mora odmah prodavati, u roku od dan-dva, već se može skladištiti i prodavati tijekom cijele godine – objašnjava 51-godišnji Dražen iz Glavničice.

Dogovorili su se supružnici da će njihova proizvodnja biti ekološka, znajući da će tako njihov rad biti teži, ali u konačnici isplativiji.

Godinu nakon što su odlučili čime će se baviti posadili su prvu parcelu oraha i sav lješnjak – 1080 sadnica. Orahe imaju na deset parcela, jer razmak između njih mora biti deset metara. Posadili su 980 stabala, a za pet godina očekuju puni rod. Lani su očekivali da će imati tonu oraha i tonu i pol lješnjaka, ali mraz je već treću godinu zaredom bio učinio svoje na ovome području, pa su pod stablima pronašli samo dva oraha, a lješnjaka su nakupili za četiri vreće. Ono malo uroda što je ostalo požurile su se razgrabiti životinje.

OPG Dražen Frljak bavi se uzgojem oraha, lješnjaka i kokoši nesilica
1 / 9
OPG Dražen Frljak bavi se uzgojem oraha, lješnjaka i kokoši nesilica

– Moraš biti brži od vjeverica. Nismo ni znali koliko ih ovdje ima – pripovijeda Marija vodeći nas od lješnjaka ka orasima na čijoj su kori srndaći odlučili brusiti rogove, dovijajući se na koji će način skinuti zaštitnu mrežu kojom su opasana stabla. Te njihove akcije i grickanje stabla dovoljne su da se ono osuši, pa ga Frljakovi moraju zamijeniti novim.

– Radi zaštite, koru oraha premazujemo bordoškom juhom, jer je ona jedina dozvoljena u ekološkoj poljoprivredi – tumače nam supružnici dok se iz nasada ovoga jezgrastog voća vraćamo prema njihovu domu u kojemu živi šesteročlana obitelj: Marijina i Draženova djeca – studenti Laura i Dominik te Draženovi roditelji Zlatica i Stjepan.

Da baki i djedu u mirovini ne bi bilo dosadno, a i cijeli su se život naviknuli raditi, sin i snaha su im za “razonodu” kupili kokice. Na obiteljskome gospodarstvu tih nesilica imaju “samo” tri stotine. Drže ih u slobodnom otvorenom uzgoju, pa kokice trčkaraju dvorištem. Propisi su takvi da svaka mora imati četiri četvorna metra zelene površine i za toliko kokoši mora biti postavljeno 55 gnijezda.

– A one jaja nesu u njih dvadesetak. Najviše “rade” pred jutro, pa oko pola osam u gnijezdima bude 40 do 50 jaja – kaže Dražen ulazeći s košarom po netom snesena jaja, koja na kućnome pragu prodaju po kunu i pol, a u Zagrebu ih u ponudi ima u dućanu Mrkvica.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Arman bavi se vinarstvom Zlata vrijedan U 97.000 boca natočeno je dvanaest različitih vina

Osim trave, njihove koke dnevno pozobaju oko 50 kilograma hrane, pa su za njihovu prehranu posijali kukuruz na malo više od hektaru i pol. Od životinja imaju još i tri tovne svinje pasmine švedski landras. Ove su godine prvi put posadili uljanu repicu i očekuju da će prinos biti između sedam i osam tona. Taj usjev s polja moraju skinuti do 15. lipnja, jer osiguranje nakon toga datuma više ne pokriva eventualnu štetu.

Obitelj Frljak proizvodi još i soju, heljdu, tritikal, ječam te grah kojeg se nadaju ove godine imati najmanje dvije tone. Heljdu ljušte na paru i to u Sloveniji, gdje moraju i po dva mjeseca čekati da dođu na red.

– Nisam pronašao da netko kod nas na taj način ljušti heljdu, zato ju vozim u stari mlin prema Radgoni – kaže Dražen.

Novac iz fondova EU do njih još nije došao, no nadaju se da će Grad Zagreb – koji im je sufinancirao nabavku mehanizacije – odskora raspisati natječaj pa će se prijaviti, jer kane uskoro preurediti prostrani stari štagalj i tu napraviti proizvodnu halu za preradu oraha i lijeske. Bit će to po HACCP sustavu koji jamči zdravstvenu sigurnost proizvoda za krajnjeg potrošača.

– Planiramo kupiti i prešu i praviti ulja od oraha i lješnjaka – otkriva Marija Frljak u kojemu će se smjeru razvijati njihovo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Prvi će korak biti da troje uzgajivača lješnjaka iz sela zajednički kupi stroj za branje lješnjaka. Izračunali su da im je tako puno isplativije, jer njime mogu dnevno pokupiti plodove s dva hektara lijeske, taman toliko koliko i imaju.

OPG AGRO Puškarić Zlata vrijedan Volio bih osigurati posao za dvadesetak kuća u selu OPG IVAN IMBRIŠIĆ Zlata vrijedan Na izložbe idu s guštom, a njihove krave 'misice' uvijek osvoje neku lentu Svaku je županiju i Zagreb predstavljalo po jedno obiteljsko gospodarstvo Najbolji OPG-ovi Uz dobru zabavu i prava prilika da se sklopi posao

 

 

 

Umjesto domaćih i kvalitetnih proizvoda prodaju se uvozni


Ekološke soje Frljakovi godišnje proizvedu oko tri tone. Idealna je za pravljenje tofu sira, no prije nekoliko godina dogodilo im se to da ju otkupljivač kojem su dostavili uzorak svoga proizvoda nije htio kupiti od njih, jer je soja s ovoga gospodarstva imala preintenzivan miris po – soji!

– Rekli su da je kineska bolja, jer je sva jednaka i bijela i nema mirisa – nemoćno će Dražen Frljak.
Zbog takve prakse događa se da domaći kvalitetni proizvodi završe na policama stranih trgovačkih centara, a na policama naših dućana prodaje se uvozna roba, često i sumnjive kvalitete, smatra ovaj poljoprivrednik.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.