Gradovi su okičeni, a bliže se i dani kada će vaše domove osvjetliti tisuće lampica, no definitivni vladar božićnog ukrašavanja, božićno je drvce. Taj zeleni bor iz godine u godinu opija domove zamamnim mirisima, a oči zaokuplja raznovrsnim dekoracijama, no kako u moru ponude odabrati upravo ono koje najviše odgovara vama? Uostalom, ni cijena nije manje važan kriterij.
Stoga smo pitali stručnjake, proizvođače, ali i distributere božićnih drvaca, tvrtku Abies d.o.o. iz Križevaca.
Tvrtka je to koja je nastala iz malog hobi zanimanja proizvodnje božićnih drvca, a danas ima vlastiti šumski i hortikulturni rasadnik,
Sa svojim stručnim znanjem, Zoran Posarić iz Abies d.o.o. kazao nam je sve što trebate znati o kupnji, cijenama, ali očuvanju božićnog drvca.
Tako smo saznali kako ne postoji jedna vrsta božićnog drvca te da su u Hrvatskoj popularne čak tri vrste.
"Tri najčešća božićna drvca su obična smreka (Picea abies), srebrna smreka (Picea punges), te nordijska/kavkaska jela (Abies nordmanniana)", kazao je.
Obična smreka ima kratke iglice zelene boje, ugodnog mirisa koje, kao i kod ostalih vrsta iz roda smreka, počinju opadati nakon nekog vremena.
Cijene ovih drvca u maloprodaji kreću se od 40 pa do nekih 200 kuna što bi bila cijena za drvce premium kvalitete visine cca 250 centimetara.
Druga popularna vrsta u Hrvatskoj je srebrna smreka koju krase srednje duge, vrlo oštre iglice, zelene do plave boje te opornog i teškog mirisa.
Iglice kod ove vrste počinju padati kasnije nego kod obične smreke, a cijene u maloprodaji kreću se od 50 do 300 kuna. Cijena za drvce dobre kvalitete od 175 do 200 centimetara iznosi oko 180 kuna, kazao je.
Iglice ne padaju sa stabla nego se vremenom osuše i postaju sive. Cijene u maloprodaji sežu od 80 do 400 kuna, a cijena za drvce, 175 do 200 centimetara, dobre kvalitete iznose oko 250 kuna, kazao je.
Cijene dakako mogu biti u prosjeku veće, ali i manje jer cijena ovisi o samoj kvaliteti pojedinačnog drvca, ali i o prodavaču.
Savjetujemo da potrošači kupuju drvca od domaćih proizvođača koja možda nekada, ali ne nužno, jesu skuplja. Stvar je u tome da mi režemo drvca vrlo kasno, pa takva drvca održavaju svježinu duže vremena, kazao je.
Kada ste odabrali drvce koje vam najviše odgovara, bitno je da se za njega pažljivo pobrinete.
Posarić tvrdi kako je drvce potrebno što kasnije unijeti u kuću te da ga je potrebno držati što dalje od izvora topline.
Ako ste u mogućnosti, odrežite 1 centimetar baze od panja i uronite drvce u posudu s vodom jer ono preko noći obično popije 1 do 2 litra vode, kazao je.
Svom ćete drvcu osigurati još bolje uvjete ako će posuda s vodom cijelo vrijeme biti u doticaju s panjem drvca, a Posarić tvrdi kako danas možete kupiti i stalke koji odmah imaju posude s vodom, što je svakako dobra investicija.
No, po pitanju drvca, ljudi su skloni vjerovati u nekoliko zabluda, a načešća je kupnja drvca s korijenom koje planiraju iskoristiti kao sadnice
Drvca s korijenom nisu sadnice niti su namijenjana ponovnoj sadnji, kazao je.
S druge strane, kupnja isto takvog drvca s korijenom zbog uvjerenja da će duže vremena biti svježe, također nije istinito.
Unos drvca s korijenom u prostoriju gdje temperatura iznosi + 25 stupnjeva, u vrijeme kada je vani obično barem 0, sigurno mu ne čini dobro, ali naravno da ljudi mogu to drvce posaditi i ono će se možda primiti, no to ne znači da će uvijek uspjeti, kazao je.
Ako je briga za okoliš jedna od prepreka za kupnju božićnog drvca, to vas više ne mora brinuti.
Drvca su uzgajana na poljoprivrednim površinama, bez poljoprivrednih poticaja, te ne ugrožavaju ekosustav šuma, upravo suprotno. Jedan hektar površine božićnih drvaca godišnje proizvede kisika za 18 ljudi, a isto tako apsorbira CO2 pa jedno drvce u svom životnom ciklusu deponira oko 16 kilograma CO2, kazao je.
Većina proizvođača drvaca više drvaca sadi nego sječe, tvrdi, a u Hrvatskoj djeluje oko tisuću proizvođača, od kojih je većina onih malih.
Naposljetku, prilikom odabira između plastičnog i prirodnog drvca, važno je voditi računa o njihovim karakteristikama i učincima, tvrdi Posarić.
"Plastična drvca nisu nimalo ekološka, niti razgradiva. Takva drvca ne proizvode kisik, niti vezuju C02, a ponekad sadrže i olovo", kazao je.
