LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Uspjeh u predgrađu Karlovca: Dečko iz grada selu prodaje med, rakije, voće, kokoši i jaja

NAGRADA ČITATELJA: Od 28. kolovoza do 8. rujna čitatelji Večernjeg lista mogu glasovati telefonom i SMS-om za najbolje obiteljsko gospodarstvo po svom izboru
12. kolovoza 2015. u 13:50 2 komentara 9294 prikaza
Siniša Stanar
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Uprtio je torbu krušaka koje je netom ubrao i krenuo na plac. Baka, čije je radno mjesto dvadeset i pet godina bila tržnica, razboljela se i trebalo ju je zamijeniti. Znala je da njezin unuk to može. Bilo je Siniši Stanaru šesnaest godina, a i danas se dobro sjeća i te slike i svoje prve "plaće" koju je tada kod bake zaradio.

Dar za Vučića

Prodavao je potom i za susjeda iz karlovačke četvrti Dubovac, istodobno završavajući srednju školu za stolara. A onda je pomislio: "Kaj ja ne bih mogal imat pčele?" I nabavio svoje prve četiri košnice. Poznanstva koja je stekao prodavajući na placu u Karlovcu pomogla su mu da svoje pčele preseli na ispašu na livadu, u ruralno gradsko područje – Zamršje.

Prvi njegov pravi pčelinjak imao je 50 košnica. Kupovao je kontejnere za vrcanje meda, pa zemljište, malo-pomalo okrupnjivao posjed... Danas on i supruga Gordana imaju 4,67 hektara zemljišta na kojem su posadili jabuke, kruške, breskve, dunje, lješnjake, trešnje, grožđe, ječam, grah, luk i češnjak. Od voća prave rakije koje su najprije dijelili na dar, a sad ih imaju oko tisuću litara godišnje, pa ih prodaju.

Siniša Stanar | Autor : Kristina Stedul Fabac/PIXSELL Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Baš je nedavno delegacija iz Srbije u karlovačkom dućanu Dora&Dora kupila bocu "3 u 1" s medicom, kruškovačom i voćnom rakijom za dar premijeru Aleksandru Vučiću. Boce s pićima ukrašava i oslikava Gordana.

Jabuke, kruške i šljive i Stanari suše u vlastitoj sušari, za kompot. Godišnje proizvedu i oko 600 litara jabučnog octa. I tonu i pol ječmene kaše.

– Sve se može iskoristiti. Više volim kad imam puna skladišta. A kad te kupci zovu i dolaze ti, znači da si uspio – kaže Siniša, usput odgovarajući na poziv mušterije.

Ima 250 košnica pčela i godišnje proizvode desetak tona cvjetnog, lipova, bagremova i meda kestena. Dio vozi u Zagreb, za vrtiće. Upravo pregovara da svoj med isporučuje i u – London. U ponudi su i medun, propolis, pelud... I rakija medica. A tu je i proizvodnja svijeća od pčelinjeg voska.

Što svojim ulaganjem, što subvencijama Grada, Županije i države, prije nekoliko godina u Zamršju je svečano otvorena kušaonica meda OPG-a Stanar. Tu se nalazi i punionica meda te hladnjače kapaciteta 30 tona. Svu mehanizaciju Siniša je kupio.

– Kanim posaditi i 135 stabala kestena. Riješio sam stupove, a u Istri pronašao sadnice za 280 kuna po komadu. U planu je i ribnjak, na mjestu gdje je sada posađen grah. Tu bi ljudi onda mogli dolaziti na ribičiju, pa bih napravio i tri-četiri bungalova. Probat ću do sredstava doći preko fondova EU – govori Siniša Stanar vodeći nas prema dijelu imanja gdje je deset kokošinjaca.

U njima uzgaja i kokoši hrvatice, ima pet kvočki. Na 2. državnoj izložbi izvornih pasmina peradi u Klanjcu za crno-zlatni soj kokoši bio je osvojio treće mjesto. Stotinjak kokoši drži za meso i jaja. Zanimljivo, ali Sinišine kokoši nose bolje zimi nego ljeti.

– Kokoš trebaš timariti, dati joj svjetlosti pa će i nositi. Zato se u kokošinjcima zimi automatski pali svjetlost u 16 sati. Po zimi je važno ranije pobrati jaja. Moje kokoši imaju žutanjak veći od bjelanjka. Za njihov uzgoj odlučio sam se nakon što sam na televiziji vidio da kokoši hrvatice uzgajaju žene koje su ostale bez posla. Pomislio sam – nisu skupe i odlučio pokušati. I sad se događa to da k meni, koji sam iz grada došao na selo, kupovati dolaze ljudi koji i danas žive na selu – kaže 38-godišnji Siniša.

Prisjeća se on i svojih početaka. Prvi posao bio mu je u struci i za tri mjeseca rada dobio je plaću u iznosu od – 51 kunu! Kaže i da je, kad je ispekao prvih 500 litara rakije, odmah dobio račun, da plati trošarinu, a da nije ni znao hoće li i kada će prodati rakiju. No, najviše ga je začudilo što suprugu Gordanu nije mogao zaposliti u svom OPG-u.

– Morala je otvoriti svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a ljudi koji me danas pitaju zašto je to tako prije su govorili da joj ja ne mogu plaćati staž i socijalno i da mora imati svoj OPG. Radimo zajedno, isti posao, samo sam joj morao prepisati dio košnica, zemljišta... – objašnjava.

ž Siniša Stanar | Autor : Kristina Stedul Fabac/PIXSELL Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Bakine kruške

Ipak, kad podvuče crtu ispod suprugina i svoga rada i svega što su stekli u godinama braka, u kojima su im se rodili Lovro (11) i Ema (8), ne krije Siniša svoje zadovoljstvo.

– Bez pol' problema se od ovoga može živjeti. Tržište je veliko. I gladno – kaže.

Smatra da tržištu stalno treba nuditi nešto novo pa kani postaviti jajomat s domaćim jajima. Vrijednost te investicije bila bi oko deset tisuća eura. Volio bi imati i vlastitu klaonicu, ali to je, kaže, nemoguće.

U inozemstvu poljoprivredna gospodarstva mogu imati mini klaonicu, kod nas moraš perad voziti u klaonicu – objašnjava.

Osim na imanju u Zamršju, kamo kupci dođu po kokoši i jaja pa zatim svrate i u kušaonicu, na čašicu razgovora i po med, Siniša i Gordana Stanar svoje proizvode prodaju i na tržnici u Karlovcu. Onoj istoj na kojoj je prije dvadeset dvije godine tada dječarac Siniša doprtio torbu punu bakinih krušaka.

>>Pogledajte reportažu HRT-a o OPG-u Stanar: Rad na zemlji, zaslađen medom

>> Nisu se predali ni kad nisu imali za kruh. Ustrajnost se isplatila

>> Prodali su kafić i uložili u hobi od kojeg su stvorili posao života

>> Čuvari tradicije iz Zlatne doline: Kad paor zavoli graničarku, imanje ne može propasti

Polaznici voćarske škole dolaze učiti kod Stanara

U valionici u Dugoj Resi iz jaja Sinišinih kokoši legu se pilići. Stanar ima ugovor s poljoprivrednim apotekama koje prodaju njegove jednodnevne piliće.

S plasmanom jaja također nema problema.

– Pa svi hoteli trebaju jaja – kaže.

Uza sve obveze koje ima na gospodarstvu, Siniša Stanar je i predstavnik stanara u stambenoj zgradi u Karlovcu gdje živi s obitelji.

– Stigne se – odgovara.

Na obiteljskom gospodarstvu na praksi su bili polaznici voćarske škole koji su u Zamršju sadili kruške. 

– Gledao sam voćnjake po inozemstvu. U Austriji je strojna rezidba pa na deset hektara voćnjaka radi jedan radnik. Isto kao i kod nas na jednom hektaru – kaže Siniša Stanar.

Najsavršeniji proizvod prirode je med

Obitelj Stanar poljoprivredom se bavi već dvadesetak godina. Siniša Stanar završio je pčelarsku i voćarsku školu i tako znanjem upotpunio dugogodišnje iskustvo. U pčelarskoj je školi, kaže nam, imao deset predmeta.

Za med Siniša ističe da je "najsavršeniji proizvod prirode" i da je "od davnina i lijek i hrana".

Za jačanje imuniteta Stanar preporučuje kremasti med s dodatkom propolisa, cvjetnog praha i matične mliječi. Za pojačano djelovanje potrebno je jednu čajnu žličicu otopiti u ustima dva do tri puta na dan. Ovog meda Siniša godišnje proizvede oko 40 kilograma. Gordana i Siniša Stanar članovi su pčelarskog društva Karlovac i Ogulin i sa svojim proizvodima sudjeluju na brojnim natjecanjima na kojima se ocjenjuje kvaliteta meda. Bili su u Zagrebu, Karlovcu, Osijeku, Vukovaru, Splitu...

Koliko su medalja i priznanja do sada osvojili, Siniša više ni sam ne zna, a u kušaonici i nema toliko mjesta da bi ih mogao sve izložiti.

OPG Stanar, Zamršje

60 tona jabuka, pet tona krušaka, dvije tone bresaka, po tonu i pol ječmene kaše i grožđa, tonu dunja, 800 kg trešanja, 1500 konzumnih jaja, 2000 pilića, desetak tona meda, tisuću litara rakije, 600 litara jabučnog octa, 30 litara propolisa, 50 kg peludi, pola tone luka, 80 kg češnjaka, 300 svijeća... Sve to proizvodi Stanar

  • Freedooom:

    Pohvaljujem trud! Ali trebao bi znati, da se za med ne koristi metal!

  • Avatar kravata
    kravata:

    Nesto bi komentiral ali ne smijem imam opomenu.