Čak 40 posto kuća, apartmana i stanova, čija se prodaja oglašava putem internetskih oglasnika, nema energetski certifikat. Potvrdilo je to istraživanje Nimar arhitekture koje je obuhvatilo stotinu nekretnina s područja cijele Hrvatske.
– Većina onih koji prodaju nekretninu bez energetskog certifikata nisu dovoljno informirani o njegovoj važnosti i svojim zakonskim obvezama pa tvrde da im certifikat za prodaju nekretnine nije potreban. Postoje i oni koji su svjesni obveze posjedovanja certifikata, ali ga namjeravaju izraditi tek kad pronađu ozbiljnog kupca, tj. prime kaparu, kazala je arhitektica ovlaštena za energetsko certificiranje Marija Šarušić.
Inače, kuće, apartmani i stanovi moraju imati energetski certifikat, a kazne za pravne osobe koje prodaju nekretninu bez certifikata dosežu i do 30 tisuća kuna. Fizičke osobe mogu biti kažnjene kaznom do 10 tisuća kuna.
– Cijena certificiranja stanova i apartmana iznosi od 1200 do 2700 kuna. Certificiranje kuća ovisi o njihovoj veličini. Za izradu certifikata potrebno je tjedan dana – ističe arhitektica Šarušić.
I Matija Rukavina, direktor tvrtke Riteh, upozorava da građani znaju za obvezu certificiranja zgrada, no ne i za prednosti koje im ono omogućava. Upravo zbog neinformiranosti prečesto se gleda cijena, a ne dobivena vrijednost.
– Imamo dovoljno certifikatora koji mogu za male stanove i zgrade izdati certifikat kao papir i zadovoljiti zakonsku obvezu. No, energetski pregled i certifikat prvi su korak u energetskoj obnovi zgrade, što i jest cilj energetskog certificiranja, a ne nepotrebni troškovi vlasnicima nekretnina. U Hrvatskoj nemamo dovoljno inženjerskih firmi koje vlasnicima zgrada mogu pružiti kompletnu uslugu koja podrazumijeva predlaganje mjera energetske učinkovitosti koje se isplati realizirati, izradu projektne dokumentacije, dobivanje subvencija za ulaganje, izbor izvođača, nadzor nad energetskom obnovom zgrade i slično – objašnjava Rukavina.
Još jedan problem s kojim se certifikatori susreću jest nelojalna konkurencija ili kako kaže Rukavina:
– Većina inženjerskih tvrtki bori se danas na tržištu sniženjem cijena, a ne ponudom usluga s visokom dodanom vrijednošću. Nama u Ritehu energetska učinkovitost i certificiranje nisu prolazni trend, nego glavna djelatnost. Drugi je veliki problem što država s poticajima i ulaganjima u energetsku učinkovitost zaostaje s primjenom zakona o certificiranju. Sredstva hrvatskog Fonda za energetsku učinkovitost izuzetno su mala u odnosu na potrebe. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada za ovu godinu predviđeno je 15 milijuna kuna, a to je dovoljno za obnovu 15 do 20 zgrada u cijeloj Hrvatskoj. Jasno je da je to beznačajna brojka prema broju zgrada koje trebaju obnovu.
Inače, planirate li izradu energetskog certifikata, dobro je znati da energetski pregled provode i energetske certifikate izdaju osobe s ovlaštenjima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Taj certifikat definira energetski razred nekretnine – od najgoreg G do najboljeg A+. Većina nekretnina u Hrvatskoj svrstava se u energetski razred C.
