Pećinski park Grabovača kod ličkog gradića Perušića, jedini takav park u Hrvatskoj, ove je godine posjetilo oko 6.000 ljudi, a bilo bi ih i više da listopad nije bio tako kišan.
Prava je šteta što je čudesna ljepota Grabovače s njezinih osam špilja i jednom jamom u hrvatskim razmjerima još uvijek relativno nepoznata. Pećinski park sa svojim bogatstvom podzemnih krških oblika tek se treba značajnije afirmirati kao jedinstvena prirodna atrakcija poradi koje itekako vrijedi sići s autoputa Zagreb-Split i napraviti "break" u Lici.
Šetnja parkom koji se prostire na 600 hektara jedinstveno je iskustvo u svako doba godine. A cijeli je ovaj kraj idealno mjesto za avanturiste raznih vrsta - speleologe, bicikliste, planinare, a i penjači po stijenama tu mogu doći na svoje na Kalić stijeni visine 969 metara u Donjem Kosinju.
Ljubiteljima vodenih aktivnosti na raspolaganju su rijeka Lika i jezero Kruščica. Jedna od znamenitosti ovoga područja je "Jela Car" u Kosinjskom Bakovcu, najveće velebitsko stablo i najveća jela u Europi. Visoka je 43,5 metara, a opseg joj je 5,42 metra.
Blizu ulaza u pećinski park je i Stari grad Perušić, lokalitet koji se pod nazivom Vrhovina u Buškoj župi spominje davne 1071. godine.
Jedinstven niz špilja koje čine pećinski park nalazi se dva i pol kilometra od središta Perušića, u utrobi brda Grabovača visokog 770 metara. Najznačajnije špilje u parku povezuje dva kilometra duga Poučnu stazu Mirka Maleza, nazvana po pioniru hrvatske speleoarheologije. Pored ulaza u svaku špilju može se ponešto pročitati o njezinoj povijesti. Samogradska, Medina i Amidžina špilja još su 1964. pojedinačno zaštićene kao geomorfološki spomenici prirode.
Tu je i druga, tri i pol kilometra duga Poučna staza "Čovjek i krš" u sklopu koje je i vidikovac Ploče s kojeg puca pogled na Gospić, Velebit i kanjon rijeke Like. Ona je duljinom toka od 78 kilometara druga po veličini ponornica u Europi.
Najduža špilja u parku je Medina (528,1 metara), no za turistički posjet uređena je jedino Samogradska špilja duljine 345 metara na istočnim padinama Grabovače, koja se sastoji od četiri velike dvorane od kojih su neke visoke i po 30 metara. Samogradska špilja nalazi se u ponikvi u koju se ulazi betonskim stepenicama, a u samoj špilji su kamene, u sigovini ručno isklesane stepenice stare više od 100 godina. Temperatura špilje u prosjeku je 8 stupnjeva Celzijusa, te o tome treba voditi računa prilikom obilaska, kao i o prikladnoj obući.
Cijeli tekst pročitajte na portalu Domosfera!