Najprepoznatljiviji element božićnog vremena svakako je ukrašeno zimzeleno božićno drvce, simbol vječnoga života koji dolazi od Isusa Krista. Dok u ovo zimsko vrijeme sva priroda spava i djeluje poprilično umrtvljeno, to zimzeleno i uvijek zeleno drvce ipak djeluje živo. No odabir savršenog drvca često može biti pravi izazov. Najprije moramo razlučiti želimo li prirodno ili umjetno božićno drvce. I jedno i drugo ima svoje prednosti i nedostatke.
Manja drvca jednako čarobna
Danas je sve učestalija praksa ukrašavanje umjetnih drvaca koja su dugotrajnija, ne zahtijevaju održavanje i mogu se koristiti dugi niz godina. Iako nisu biorazgradiva, održiva su opcija ako se koriste barem desetak godina. Oni koji se brinu o očuvanju okoliša danas na tržištu mogu pronaći i umjetna drvca izrađena od recikliranih materijala. Odabir prirodnog božićnog drvca ima nekoliko prednosti, kako simboličkih tako i praktičnih i ekoloških.
Prirodna drvca, poput smreke ili jele, unose miris prirode u dom. To budi uspomene i sjećanja na djetinjstvo. Njihov miris svježine i smole dodatno evocira blagdansku atmosferu. Prirodno drvce naglašava simboliku vječnoga života, što je u skladu s božićnim porukama nade, radosti i vjere u vječni život. Što se tiče praktičnih razloga, kupnjom prirodnog drvca podržavamo lokalne poljoprivrednike koji imaju rasadnike i uzgajaju božićna drvca upravo za tu namjenu.
– Gledajući s ekološke strane, prirodna drvca su potpuno biorazgradiva. Nakon blagdana se mogu kompostirati. Međutim, ona zahtijevaju i dodatnu brigu, poput redovitog zalijevanja ako se drvce nalazi u stalku s rezervoarom za vodu, kako iglice ne bi prerano otpale – kaže agronomkinja Jelena Đurđević, nastavnica strukovnih predmeta i praktične nastave u Srednjoj školi M. A. Reljkovića u Slavonskom Brodu, gdje već godinama radi i na estetskom uređenju školskog prostora.
Danas su na tržištu dostupna i drvca s korijenom (u tegli), koja se nakon blagdana mogu presaditi u vrt ili donirati lokalnom komunalnom poduzeću, vrtiću, školi ili nekoj drugoj ustanovi. Ako smo se odlučili na prirodno drvce, njegov odabir uvelike ovisi o veličini i funkciji prostora u kojem će biti smješteno. Za manje prostore treba odabrati vitke vrste, poput omorike ili smreke, koje imaju uži oblik. Također treba razmotriti kupnju manjeg drvca koje se može postaviti na stol ili komodu. Manja drvca mogu biti jednako čarobna kao i velika, osobito ako su bogato ukrašena.
Ako se radi o prostranom dnevnom boravku ili prostoriji visokih stropova, treba odabrati nešto bujnije drvce poput obične, kavkaske ili nordijske jele. Ove vrste imaju guste čvrste grane koje podnose i teže ukrase, a uz to su i dugotrajnije. Ako prostor dopušta, dobro je izabrati drvce koje je šire pri dnu. To stvara raskošan vizualni efekt. Na tržištu postoji nekoliko vrsta koje se u našim krajevima koriste kao božićna drvca. Najpopularnije su obična jela, nordijska jela, kavkaska jela, obična smreka, srebrna smreka i Pančićeva omorika.
– Što se tiče mirisa, smreka ispušta najintenzivniji miris smole i dobar je odabir ako želite žele snažan miris prirode u svom domu, ali ona ima nešto jače opadanje iglica. S druge strane, jele, posebno nordijska, malo manje mirišu, ali su zato otpornije na opadanje iglica i dugotrajnije. One na tržištu imaju nešto višu cijenu od smreke – objašnjava prof. Đurđević.
Kada smo odredili veličinu i vrstu, pri odabiru treba voditi računa o svježini drvca. Kada kupujemo, ne znamo kada je stablo posječeno i koliko dugo stoji. Zato treba napraviti mali test. Svježe drvce mora imati sjajne, zelene iglice koje se ne lome lako i ne otpadaju kad ih lagano povučete prstima.
Zahtijevaju brigu i njegu
Danas na tržištu postoje posebno dizajnirani stalci sa spremnikom za vodu kako bi drvca što drže zadržala svježinu i miris. Prije postavljanja drvca u takav stalak, drvce je potrebno potkratiti nekoliko centimetara kako bi provodne žile bile otvorene i mogle upijati vodu iz posude.
– Drvce je potrebno postaviti daleko od izvora topline, poput radijatora ili kamina te ga redovito zalijevati kako bi duže ostalo svježe i mirisno – ističe naša sugovornica.
Prodaja na otvorenom tek počinje, ali ako je suditi po cijenama istaknutim u oglasima i na društvenim mrežama, božićna drvca bit će dosta skuplja nego lani. U Zagrebu, primjerice, obični rezani borovi i jele koštaju oko 40 eura, a lani su se mogli nabaviti za 20 do 30. Srebrne smreke su oko 60 eura, u teglama i znatno skuplje. Jele u tegli prodaju se za 100 eura, dok nordijske jele visine četiri do pet metara dosežu cijenu od čak 350 eura. U Slavoniji se smreka lani mogla kupiti za 10, a sada joj je početna cijena većinom 15 eura. Nordijsku jelu visine 1,5 metara u oglasima nude po 30-35 eura. Najskuplja su umjetna drvca. Ako želite kupiti lijepo umjetno božićno drvce pristojne visine, za to veselje u trgovačkim lancima morat ćete izdvojiti od 200 do 300 eura, a za one koji ne žale novca u ponudi ima i umjetnih drvaca skupljih od tisuću eura.
