Kada dvoje ljudi umjetničkih duša stvaraju idealan interijer gdje napisan scenarij prati minuciozno strukturirana režija i gdje je svaki detalj u promijeni dok kao dio slagalice ne „sjedne“ na svoje mjesto nastaje jedna fantastična, intimna i jedinstvena priča. Dom poznatog hrvatskog filmskog redatelja i supruge sinergija je elegancije, suvremenog i antiknog, uspomena i nasljeđa sa scenskim i mističnim momentima – dom koji se još uvijek nadopunjava i oplemenjuje.
S jasnom vizijom kakav stan žele – strogi centar grada, visoki stropovi i štukature, dvokrilna vrata i, kako se vlasnica nadovezuje, izvedba tlocrta najbližeg „feng shui“ načelima – te nakon zavidnog broja pregledanih stanova od kojih je svaki imao neprihvatljivu manu, svoj idealan prostor, vlasnici su kupili 2007. godine. Bez obzira što je interijer zahtijevao potpunu adaptaciju, puno rušenja i prenamjena prostorija, sumnje nije bilo, a i tlocrtna struktura stana je dozvoljavala sve željene preinake. Vlasnici su odmah znali što i kako žele sa prostorom i on je, u sadašnjoj formi i stilskom izražaju, u potpunosti njihova kreacija. Inspiraciju, kako naglašavaju, tražili su u filmovima i magazinima koji se bave tematikom uređenja interijera te u vlastitim snovima.
Stan se proteže na tri etaže od kojih je treća zapravo galerija u kojoj se nalazi vešeraj s policama punima knjiga koju vlasnica kroz smijeh naziva sjajnom kombinacijom za umorne domaćice. Prva etaža stana glavni je dio prostora u kojem se odvija obiteljska svakodnevica – izniman, i stilski i prostorno, otvoren prostor kuhinje s blagovaonicom i malenom ostavom (originalno mala kuhinja s djevojačkom sobicom) te izlazom na balkon koji gleda na uređeno dvorište i za koji će vlasnica reći da je dragulj stana posebno za popiti jutarnju kavu ili čašu vina u smiraj dana, te kupaonica, spavaća soba i prostran dnevni boravak iz kojeg vode stepenice na drugu etažu, rezerviranu za radni prostor sa sofom za odmor te dječjom sobom i kupaonicom, iz koje se nastavlja treća etaža – galerija. Prostor od sveukupno 135 kvadratnih metara doima se puno većim radi iznimno visokih stropova i razvedenosti po etažama.
Proces stilskog stvaranja i uobličavanja prošao je i put grešaka i pogrešnih odluka, spominje vlasnica – krevet u spavaćoj sobi, kupljen preko Anthropologie web stranice, iznimnog „čipkastog“ uzglavlja i okvirom za baldahin, treći je odabir, a i sama spavaća soba je prošla kroz kolorističku transformaciju – od crnih tonova do potpuno bijelih sa iznimnom antracitno sivom tapetom, njemačkog brenda Marburg, kupljene u Meblu, kao jedinim kontrastom. Tapete, postavljene i na stepeništu koje vodi na drugu etažu, te keramika dominantniji su motivi koji se javljaju i ponavljaju kroz prostorije interijera i koji mu daju jednu posebno zanimljivu, nenametljivu, ali primjetnu čar – „gres“ talijanska keramika, tamno sive boje, koju su vlasnici vješto uparili kao detalj u bijeloj kuhinji te u kupaonici gdje im je motiv inspiriran starim baroknim tapetama s ljiljanima, upotpunjuju prostor dajući mu mističnu dinamiku ne prigušujući ga.
Dnevni boravak poseban je prostor, iznimno ugodan u kojem se sjedinjuju antikni, suvremeni, vintage komadi te vrlo osobni detalji – posjeti sajmu antikviteta na Britancu iznjedrili su vlasničin radni stol, a sofa, za koju vlasnica napominje da je bila ljubav na prvi pogled, kupljena među prvim komadima namještaja u Kare designu, velikih dimenzija, idealan je dio slagalice prostora. Perfekcionizam vlasnice, kako i sama kaže, bio je presudan da se svaki detalj dovede do savršenstva što je više moguće – stolić od kovanog željeza u dnevnom boravku izrađen po narudžbi , iako idealnih dimenzija i savršeno uklopljen, ipak nije zadovoljio završnom obradom boje, veliko ogledalo od gotovo dva metra vraćano je u radionicu sve dok boja i ukrasi nisu bili idealni kao i završna shabby chic obrada kredenca u blagovaonici, no, taj je isti perfekcionizam iskristalizirao vrlo jasno definiranu estetiku.
U ovom domu ništa nije ostavljeno slučaju – drvene ispune na dvokrilnim vratima zamijenjene su odgovarajućim staklom sa željenim motivima, kvake talijanske Antologhie koje su se izvrsno stopile, potraga za idealnim kaminom u prostoru kuhinje i blagovaonice, te mnoštvo detalja poput nadvratnika iznad uzglavlja kreveta. Vlasnica posebno naglašava priču o impresivnim lusterima za kojima je potraga trajala gotovo punih deset godina – idealni Schonbeck lusteri vlasnicima su bili nedostižni pa je potraga završila u tvornici na sjeveru Češke koja je pristala izraditi lustere prema Schonbeckovim nacrtima, a koje vlasnici imaju po nekoliko u svakoj prostoriji. Posebno mjesto i važnost u ovom iznimnom interijeru imaju i umjetnine – radovi istaknutih hrvatskih umjetnika ( Joško Eterović, Zoltan Novak, Bane Milenković) idealno su uklopljeni, a vlasnica rado naglašava, godinama dogovaranu, sliku hrvatske slikarice Lidije Šeler, prvu i posljednju naslikanu po narudžbi, sa intimnim detaljima i ubačenim stihovima davne vlasničine knjige poezije.
Scenarij ovog osebujnog i nadasve ugodnog prostora još se uvijek piše iako vlasnici u njemu žive već dugi niz godina i kako i sami kažu – priča i dalje traje jer je to neprekidan proces i kontinuirani posao koji zabavlja i veseli. Ovaj prostor oduševljava – u njega je utkana i potpuno nesputano oslobođena kreativnost i usklađenost i on nije samo vizualni, već i osjetilni doživljaj.
Stvar ukusa, meni se ne sviđa, prekičast