Najezda smrdljivih martina prisutna je u cijeloj regiji. Zbog vrlo tople jeseni i zime i natprosječnih temperatura, smrdljivi martini se nisu zavukli nego su još uvijek prisutni u dvorištima, na balkonima te u domovima u koje zalutaju tražeći skriveno mjesto za prezimljavanje.
Svi znamo kako se radi o bubama koje ne mogu nikako naštetiti čovjeku, a čak postoji i ona narodska kako donose novce u kuću te da ih zbog toga ne treba ubijati.
Stručnjaci za njihovu najezdu "krive" klimatske promjene koje su uzrokovale migraciju ovih buba koje se brzo razmnožavaju. No, dok ne zahladi, postoje načini kako ih barem djelomično riješiti.
Osim što ćete postaviti komarnike, popravite i svaku pukotinu na prozoru ili vratima. Pri unošenju rublja u kuću dobro otresite svaki komad jer će vam se inače uvući u ormare, a posebno nezgodno će biti ako idete opeglati robu pa skupa s, primjerice bijelom košuljom, opeglate i smrdljivog martina.
Okvire prozora i vrata obrišite vlažnim, mirisnim maramicama jer smrdljivi martini navodno ne vole nikakve intenzivne mirise. Odbijaju ih tako i brojni biljni pripravci. Pokušajte s eteričnim uljem od mente. Treba vam 10 kapi ulja metvice, 2 šalice vode i boca za raspršivanje. Ovom tekućinom našpricajte mjesta oko vrata i prozora .
U slučaju da ih želite usisati, budite svjesni toga da će isti tren otpustiti svoj smrad pa će vam i kuća i usisavač smrdjeti danima. Djelomično rješenje su papirnate vrećice za usisavač koje ćete odmah nakon usisavanja baciti..
“Toplije vrijeme i vlaga, kao i klimatske promjene, pogoduju kukcima da se brže razmnožavaju, tako da možemo govoriti o povećanom broju smrdljivih martina”, rekla je profesoricasa zagrebačkog PMF-a Lucija Šerić Jelaska za Dnevnik.hr.
Kako je profesorica objasnila, oni u naše domove ulaze zbog nižih temperatura jer traže toplo i skriveno mjesto na kojemu mogu prezimiti. Naglasila je da smrdljivi martini nisu opasni i otrovni za ljude, ali su dosadni i ispuštaju smrdljiv i neugodan miris.
Kako ističe, građani se ne moraju bojati da će se smrdljivi martini namnožiti u njihovu domu jer tijekom jeseni i zime oni traže mjesto za prezimljavanje, a tek u proljeće počinje njihovo razmnožavanje.
Međutim, smrdljivi martini zadaju velike muke poljoprivrednicima te su štete svake godine sve veće.
“Hrane se biljnim sokovima, do kojih dolaze pomoću rila, te zbog toga nastaju štete na plodovima. Osim toga, prelaze s ploda na plod i mogu prenositi gljivice, koje se onda šire i rade štetu”, objasnila je profesorica.
Šerić Jelaska kaže da ih se najbolje riješiti mehaničkim putem, ali treba biti oprezan jer oni prilikom obrane ispuštaju vrlo neugodan miris, zato se ne preporučuje gaženje i stiskanje.
Također savjetuje građanima da nikako ne koriste insekticide kako bi ih se riješili jer je riječ o kukcima koji nisu opasni, pa nema potrebe da građani ugrožavaju svoje zdravlje.
Ističe da, iako smrdljivi martini nisu opasni, neki ljudi mogu dobiti alergijsku reakciju ako su izuzetno osjetljivi, no takvi su slučajevi rijetki.
