Otkako su prije pet godina dobili status Škole za život, učenici brodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića u sklopu svog uobičajenog svakodnevnog rada u školskom vrtu i praktikumu svake jeseni proizvode đumbirovo pivo, čaj, slastice, šumeće kuglice, oslikavaju bundeve, peku kesten, kokice i krumpir. Sve što proizvedu, učenici i njihovi učitelji izlože na Agrofestu, manifestaciji u sklopu koje organiziraju brojne radionice, predavanja i programe. Festival mladosti, rada, zahvalnosti plodovima jeseni, strukovnih zanimanja i Erasmus projekata ujedno je i prilika za prezentaciju svega onoga što se u ovoj školi u sklopu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti svakodnevno radi.
Organski i zdravo
Svi oni koji vode računa o zdravom načinu života i zdravoj prehrani itekako dobro znaju sve prednosti korištenja bučinog ulja koje, uz ostalo, snižava loš kolesterol i štiti od krvožilnih bolesti. Manje je poznato da se ova dragocjena namirnica proizvodi i u slavonskobrodskoj školi. I sve to zahvaljujući projektu vrijednom pola milijuna kuna, putem kojeg su kupili kombajn, stroj za prešanje, stroj za pranje bučinih sjemenki i sušaru.
– Radili smo zdravi namaz od bundeve. On ima odlične nutritivne vrijednosti, a posebno je poznat po vitaminu A – kaže učenica četvrtog razreda Marija Vidović.
Kroz ukusna jela koja su nekad pripremale njihove bake učenici promoviraju tradicionalnu slavonsku slatko-slanu kuhinju i vraćaju posjetitelje u prošlost. Od medenjaka, kukuruza i proje do pite od jabuka i račanke – sva izložena jela njihovih su ruku djelo. Najljepši školski vrt učenici su pretvorili u idealan poligon za izvođenje praktične nastave, ali isto tako i u mjesto na kojemu prodajom vlastitih zdravih proizvoda mogu solidno zaraditi.
Svoje proizvode predstavili su i članovi učeničke zadruge Tkanica. Izložili su mnoštvo proizvoda koje sami proizvode i prodaju te na taj način pune školski budžet.
– Prodaja ide dobro, dosta ljudi kupuje kod nas. Proizvodi kao što su suhi čips od jabuke ili kelja ljudima su jednostavno zanimljivi. To nam daje vjetar u leđa da se nastavimo dalje time baviti – rekla je mlada zadrugarka Nika Garić.
Školski vrt učenicima služi kao radionica u kojoj rade praktičnu nastavu. Na tim radionicama učenici i nastavnici zahvaljuju na plodovima zemlje. Svoj doprinos daju i oni čija zanimanja na prvi pogled nemaju puno veze s poljoprivredom. Primjerice, danas suvremena poljoprivreda ne može bez suvremenih pomagala kao što su bespilotne letjelice uz pomoć kojih učenici koji se školuju za geodetska zanimanja snimaju i izrađuju detaljne 3D karte školskog vrta te detektiraju nedostatak hranjivih sastojaka i prisutnost štetnih organizama. Tu su veterinari, šumari, prehrambeni tehničari... Svi oni zajedno radom podižu poljoprivredu na višu razinu.
– Povezali smo sve poljoprivredne aktivnosti u jednu cjelinu kroz plodove zemlje i zaključili da bez poljoprivrede nema ničega. Poljoprivreda je središte svega i sve ostale aktivnosti nastavljaju se na nju – kaže Mirjana Martić, profesorica strukovnih predmeta.
Škola koju svi u Slavonskom Brodu i okolici nazivaju poljoprivrednom može se pohvaliti jednim od najljepših vrtova u Hrvatskoj. Više tisuća raznih ljekovitih i egzotičnih biljaka ukrašava njezin okoliš. Uređenje školskog vrta u funkciji je unapređenja motiviranja mladih za obradu zemlje i rad u poljoprivredi pa tako vrijedni i marljivi učenici i njihovi mentori svakodnevno vode brigu o biljkama. Škola je imala svoj razvojni put i postigla zavidne rezultate u strukovnom području. Zahvaljujući tome, postala je mentor svim ostalim poljoprivrednim školama u Hrvatskoj.
– Želimo je da učenici, osobito oni koji idu u prvi razred, upoznaju svoje prijatelje drugih zanimanja, da vide što oni rade. Dakle, pokušavamo spojiti nespojivo – kaže Marija Tomić, ravnateljica škole.
Sredstva iz EU fondova
Za opremanje i podizanje pedagoških standarda, Srednja škola M. A. Reljkovića za svojih je sedamdesetak projekata povukla više sedam milijuna eura iz europskih fondova, što nije uspjelo ni mnogim gradovima. Sve je to uloženo u školu. Otvoreni su novi programi, kurikulumi, laboratoriji, edukacija nastavnika... Stoga ne čudi što ih je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznalo kao ogledni centar kompetentnosti.
U ovoj se školi može vidjeti kako izgleda vegetativno razmnožavanje, kušati čips od organskog batata ili jabuke, ali i raditi nešto ozbiljnije stvari. Njihov najveći europski projekt je dva milijuna eura vrijedan Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj "Biotech". Osnovna funkcija centra je proizvodnja bezvirusnih sadnica i biljnog materijala, a tu je i istraživanje genetike biljaka po narudžbi te edukativne i savjetodavne usluge u području poljoprivrede.
Brojnim projektima privlače pažnju škola iz cijele Europe. Svi žele učiti na njihovim iskustvima.
– Nedavno smo imali goste iz Francuske i Švedske. Naime, mi smo jedna od rijetkih škola koja je osigurala akreditaciju u strukovnom obrazovanju. Francuze je zanimalo kako primijeniti naše znanje za svoje učenike i nastavnike, a Šveđani kao ekološki osviješteni došli su vidjeti primjer jedne energetske učinkovite škole – istaknula je ravnateljica.
