Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Ekološku hranu uzgajaju u rajskom vrtu Sredozemlja

NAGRADA ČITATELJA: Od 28. kolovoza do 8. rujna čitatelji Večernjeg lista mogu glasovati telefonom i SMS-om za najbolje obiteljsko gospodarstvo po svom izboru
31. srpnja 2015. u 09:45 0 komentara 3820 prikaza
podanje
Foto: Marina Borovac
Pogledajte galeriju 1/7

Drvene klupe ispred stoljeće stare kamene kuće punile su se gostima koji su sjedali za stolove u hladu maslina. Nikola Simić bio se uzvrtio oko peke. Njegova supruga Stefi stajala je za štednjakom u kuhinji što se naslanja na stari dio kamenog zdanja i kuhala.

Vidjeli kod Istrana

Sedmogodišnja Nikol, najmlađe od četvero djece Simićevih, trčkarala je između maslina malo do ljuljačke pokraj koje je pješčanik, malo do užeta za ljuljanje. Oko njezinih nogu motao se ljubimac i čuvar Nero.

– Uh, mislio sam da će danas na večeri biti samo dvoje gostiju. Toliko ih se najavilo – izgovorio je 56-godišnji Nikola pa produžio do kuhinje, u pomoć supruzi, jer turisti su te večeri “kapali” na njihovo seosko domaćinstvo smješteno u rajskom vrtu Sredozemlja, gdje je Svjetska zaklada za prirodu uvrstila otok Lastovo.

Nikola Simić nositelj je Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Podanje, koje se nalazi u jednom od ponajvećih otočkih polja – Prgovu polju. Obitelj se bavi maslinarstvom, povrtlarstvom i stočarstvom, a 2006. otvorila je prvo seosko domaćinstvo na Lastovu. Struju nemaju, solarna ploča od jednoga kilovata nije bila dovoljna, pa električnu energiju crpe iz agregata. Odlučili su se za seoski turizam gledajući na televiziji kako to rade domaćinstva u Istri. Tri je godine njihovo gospodarstvo bilo jedino na Lastovu.

– Radili smo fenomenalno – kažu supruzi.

podanje | Autor : Marina Borovac Foto: Marina Borovac

Hrana koju gostima serviraju spravljena je od ekoloških namirnica. Sami ih proizvode i pripremaju na tradicionalni način.

Stefi je majstorica za začinit’ peku – hvali suprugu Nikola, čiji je pak zadatak pobrinuti se da hrana bude savršeno ispečena.

Sudeći po tome da im se gosti rado vraćaju, čini se da u tome itekako uspijevaju.

Poljoprivreda je tim marljivim otočanima u krvi odmalena, jer su se njome bavili i njihovi preci. Simići trenutačno obrađuju oko 1,5 hektara zemlje. Nikola kaže da bi je htio okrupniti, ali mu to ne uspijeva, prije svega zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

Moji su priko dvista godina radili na ovoj zemlji, tu je moj dida ubo masline, a sad ispade da je zemja crkovna – priča Nikola.

Da bi pokraj kamene kuće koju je dobio u nasljedstvo mogao imati nešto veću parcelu, jedan je komad zemlje zamijenio sa susjedovim. Tako se sada pokraj domaćinstva nalazi ograđeno dvorište s kokošima hrvaticama čiji muški potomci završavaju pod pekom. Simići obično imaju desetak ovaca, pasmine dubrovačka ruda, no trenutačno se to njihovo stado svelo na samo dvije životinje. Od deset koza ostale su tri.

– Prolitos su stradale od bolesti plavoga jezika. Samo je ovo ostalo – sliježe ramenima Simić.

Morat će, kaže, kupiti i ovce i koze, pa ih trajektom dopremiti do Lastova.

Simići drže i svinje, poviše stare kuće. Tu su i dva janjca.

Stefi je šefica domaćinstva, ja sam zadužen za motiku – kaže Nikola nabrajajući što sve sade:

zlata vrijedan Zlata vrijedan Moderni svinjogojci iz Slavonije: Nisu imali ušteđevinu, njive su kupovali minusom na tekućem Bakonji OPG biramo najbolji opg Salatu nisu znali ni složiti u gajbu, a sad uzgajaju 500 tona raznog povrća hažić opg biramo najbolji opg Ostali su na cesti s dvoje djece i prihvatili se posla koji nisu znali

– Imamo balančane (patlidžane), tikvice, krumpir, kupus, blitvu, dinje i pipune (lubenice), bob, slanutak, leću, raštiku, pome (rajčice)...

Sin Kristijan (22) školovan je za biljnoga tehničara i roditeljima uskoči u pomoć. Lucija ima devetnaest godina i u Splitu završava ekonomsku školu. Iako je prometna povezanost Lastova s kopnom loša, otočanima je lakše doći do Splita nego do županijskoga središta Dubrovnika. Najstariji sin Simićevih, Antun, radi u HV-u, no po očevim riječima i nadanjima, ponajviše je izgleda da upravo on jednoga dana nastavi obiteljski posao.

Napojnice daju i Česi

Što i kako dalje, Nikola Simić odavno je smislio. Htio bi napraviti podrum za vino, iznad stare kuće podići potkrovlje i ondje urediti osam soba u koje bi smještao dvadesetak osoba koje bi tu dolazile u berbu grožđa i maslina.

– Za noćenje i doručak naplaćivao bih 200 kuna. Tako bih goste mogao imati šest-sedam mjeseci pa bi seosko domaćinstvo moglo opstati – govori Nikola o planovima.

Samo, da bi to ostvario, morao bi u komadu imati tri hektara zemlje. Kako sada stvari stoje u zemljišnim knjigama i glavama pojedinaca, do te će zemlje Simići teško doći.

Sve nedaće koje im nameće birokracija gosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Podanje neće iščitati na licima njegovih vlasnika. Stefi i Nikola pred njih izlaze s osmijehom, zastanu, popričaju, baš onako domaćinski. A u noći, kad tišina na otoku netaknute prirode postane još veća, iz gospodarstva Simićevih začuje se pjesma...

– Gosti nam se vraćaju – kažu Simići.

Valjda se glas o tome da se ovdje dobro jede za razumnu cijenu poput lahora proširio otokom... A možda su čuli i da su na ovom domaćinstvu napojnicu ostavili i turisti koje većina javnosti doživljava kao one koji na ljetovanje ponesu ama baš sve, da ne bi potrošili koju kunu.

– Jesu, ostavili su nam napojnicu i Česi – potvrđuje otočanin Nikola Simić.

>> Pogledajte HRT-ovu reportažu: U suradnji s prirodom samo svježe i autohtono na OPG-u Podanje

>> Moderni svinjogojci iz Slavonije: Nisu imali ušteđevinu, njive su kupovali minusom na tekućem

>> Salatu nisu znali ni složiti u gajbu, a sad uzgajaju 500 tona raznog povrća

>> Ostali su na cesti s dvoje djece i prihvatili se posla koji nisu znali

Trošak dolaska inspektora veći od poticaja

Simići imaju 750 stabala starih i 150 stabala mladih maslina piculja koje izrastu do sedam metara visine. Prije tri godine dobili su eko-certifikat. No, otočka uljara koja je u sklopu poljoprivredne zadruge opterećena je kreditom HBOR-a i u stečaju je pa se još ne zna hoće li Lastovčani morati ići predavati masline na Korčulu. Ili u Split. Simići za masline dobiju 1800 kuna poticaja.

Kada im u nadzor dođe inspekcija s kopna, državu više stoji dolazak inspektora no što toj obitelji dade za poticaj. Otočke proizvođače grožđa uništio je ulazak u EU jer se sada grožđe može kupiti za mnogo manje novca no što su ga oni prodavali. Zadruga bi trebala biti nositelj poljoprivrede na otoku, kaže Nikola Simić, ali... U blagajnu fondova EU taj poljoprivrednik nije posegnuo jer su, ističe, fondovi EU za one koji imaju novaca da ga ulože i koji mogu čekati da im se ta sredstva vrate.

Suše pome šljivarice, kisele luk, prave crno vino i rakije

Pome šljivarice narežemo napola, složimo na drvene ploče i poslije po njima pospemo malo soli. Dva dana stoje vani, jedino ih prije rose nosimo na suho. Na kraju ih stavljamo u vrećice – tumači Nikola Simić kako suše rajčicu. Za ovaj su proizvod u postupku dobivanja potvrde da je riječ o otočkom proizvodu. Obitelj kiseli lučice, pravi rakije od ruže i od oraha, ima vino plavac mali, a na internetskoj stranici www.podanje.com opisano je kako se dolazi do njihova seoskog domaćinstva i u čemu sve gosti ondje mogu uživati.

Elipso

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Message