Hrvatski agri-tech startup Agrivi sustav je za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom koji poljoprivrednicima pomaže osigurati produktivnost i profitabilnost proizvodnje.Vizija je promijeniti način proizvodnje hrane i ostvariti pozitivan utjecaj na više od milijardu ljudi pomažući poljoprivrednicima da postignu dugoročno održivu poljoprivrednu proizvodnju. Agri-techom koriste se poljoprivrednici iz više od 30 zemalja, a pripremaju se za tržište Engleske, Francuske, Italije, Poljske i Rusije. Nedavno je ostvareno partnerstvom s distributerom u Nigeriji. Uspjeh tvrtke koja je u stopostotnom hrvatskom vlasništvu povod je za razgovor s Matijom Žuljem, direktorom Agrivija.
Odakle je došla ideja za hrvatski agri-tech startup Agrivi?
– Ideja je došla prije dvije godine kada sam krenuo s pripremama za vlastitu plantažu američke borovnice. Nekoliko mjeseci istraživao sam kako uzgajati američku borovnicu, no većina dostupnih informacija i članaka bila je prilično općenita i nije bilo jednostavno otkriti praktične postupke u uzgoju. Tada sam shvatio da praktično znanje jednostavno nije dostupno većini ljudi. Istodobno, kako bih mogao planirati i pratiti sve aktivnosti na plantaži borovnica, tražio sam neki softverski alat koji će mi u tome pomoći, a tada, prije dvije godine, nije bilo dostupnih kvalitetnih aplikacija koje su dostupne putem interneta. Tu sam uvidio da postoji prostor za takvu aplikaciju i nakon nekoliko mjeseci pričanja s agronomima i različitim poljoprivrednicima shvatio sam da na tržištu postoji realna potreba za tim.
Po čemu je ona tako posebna?
– Agrivi je poseban po tome što nije obična internetska aplikacija, već je doslovno cjelokupno inteligentno rješenje koje poljoprivrednicima omogućuje da povećaju prinose, smanje rizike od bolesti i štetnika i ostvare profitabilnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju. Iznimno je bitno da mi poljoprivrednicima ne dajemo samo tehnološko rješenje s kojim su prepušteni sami sebi, već im kroz tehnologiju dovodimo znanje o najboljim poljoprivrednim praksama za pojedine kulture, bazu znanja bolesti i štetnika te pametne alarme koji ih alarmiraju o mogućnosti nevremena ili mogućoj pojavi bolesti i štetnika.
Može li se svatko time koristiti, je li zahtjevno, je li skupo?
– Svaki poljoprivrednik koji zna čitati vijesti na portalima, pretraživati Google ili koristiti Facebook može bez problema upotrebljavati Agrivi. Za korisnike koji prilikom korištenja imaju pitanja, tu je naša besplatna korisnička podrška koja im je kontinuirano na raspolaganju. Tako da sve što korisnik treba napraviti jest na jednostavan način unositi što radi i registrirati troškove, a Agrivi odradi sve ostalo – obradi podatke i učini ih „inteligentnima“ te ih putem jednostavnih analiza i izvještaja prezentira korisniku kako bi identificirao mjesta za uštedu ili unapređenje.Kada smo radili sustav, odmah smo postavili pravilo da sustav mora biti cjenovno pristupačan svim poljoprivrednicima. Cijena sustava je do 115 kn do 565 kn mjesečno i ovisi o veličini korisnika, tako da je iznos u rangu njihovih pretplata za mobilne telefone, ne više.
Kako ste se probili na inozemno tržište?
– Inozemno tržište smo dosegli prisustvom na internacionalnim konferencijama, pronalaskom partnera za pojedina tržišta i ono najbitnije – putem interneta. Sve više korisnika iz različitih zemalja pronalazi nas putem interneta ili dolazi po preporuci postojećih korisnika koji su zadovoljni našim sustavom. To nam je zapravo i najdraži način, no put do toga nije bio lagan – sustav smo potpuno lokalizirali na 13 jezika, čime smo omogućili lokalno korisničko iskustvo na nativnom jeziku poljoprivrednicima u 130 zemalja, što je iznimno bitno jer većina poljoprivrednika u svijetu ne govori strane jezike.
Što još očekujete?
– Pred nama je još iznimno mnogo posla, dosta toga smo napravili do sada, no još smo zapravo na početku onoga što želimo postići. Tek slijedi prava ekspanzija jer želimo postati europski lider u ovom segmentu.Dobro je što interes investitora za naš projekt raste svakodnevno, što će nam i omogućiti pravu ekspanziju i snažno prisustvo na vanjskim tržištima.
Jeste li se bojali da vam ideju netko ne pokrade prije nego što je sve sjelo na svoje mjesto?
- U početku sam bio oprezan s idejom dok sam nisam razradio što sve želim postići, no ideju nije lako „pokrasti“ jer sama ideja ne vrijedi ništa i bitno je okupiti pravi tim koji je sposoban realizirati ideju. U ovakvim projektima tehnička izvedba je iznimno bitna, ali realno čini manji dio posla – najveći dio je zapravo onaj poslovni, a to je kako osigurati razvoj projekta i kako doći do kupaca globalno.
>>Češnjak voli puno svjetla, blago vlažnu zemlju i lagano tlo
