Još dok je polazio treći razred gimnazije, Ferencu Cservenku otac najboljeg prijatelja rekao je: “Ako si pravi, napravi nešto da ne moramo ložiti zimi”. Ideja je klijala dugo, a ostvario ju je – pred mirovinu. Diplomiranog inženjera građevine, ovlaštenog sudskog tumača za mađarski jezik i stalnog sudskog vještaka graditeljske struke vodila je misao da je “sunce početak i kraj svega”. Budući da je ovlašten i za energetsko certificiranje zgrada, na nadstrešnicu svoje kuće u Kastvu pokraj Rijeke Ferenc Cservenák postavio je 30 četvornih metara solarnih panela, koji će mu “grijati” 160 kvadrata stambene površine i sanitarnu vodu. Panele je postavio bočno, jer je kuća sagrađena u smjeru istok-zapad.
– Lani sam stavio samo gornji red solarnih ploča i na grijanju već uštedio tisuću litara loživa ulja – kazao je ing. Cservenák.
– Odlučio sam postaviti solarne panele bočno prema jugu, a u dvorištu iza kuće podići spremnik za vodu od 22 kubika. Kako bih spriječio gubitak akumulirane topline u spremniku, kao termoizolacijski materijal koristio sam mineralnu vunu od 20 centimetara debljine, sve obložio drvenom oplatom na koju još treba staviti stiropor i navući fasadu. Uspio sam da tih 30 četvornih metara panela zagrije vodu u spremniku na 70 stupnjeva. Vodu smo počeli grijati 1. srpnja, a da smo krenuli ranije, još u travnju voda bi bila zagrijana na 90 stupnjeva. Prije nekoliko dana sve je spojeno i sto posto u funkciji.
Za spremnik 2300 eura
Osim spremnika, velikog bojlera s vodom, sve je radio sam. Izrada spremnika s potrebnom izolacijom ing. Cservenáka stajala je 2300 eura. Sljedeće što kani postaviti su fotonaponske ploče za pretvaranje sunčeve energije u električnu.
Ferenc Cservenák dosad je u svoj solarni sustav uložio 13.000 eura
– Veliki sustavi više mi neće trebati. Iduće godine bit ću 99 posto neovisan o energentima izvana. Dosad sam uložio otprilike 13.000 eura, no ako računate da površinu od 160 kvadrata zagrijavate strujom, loživim uljem, plinom ili drvima, jasno vam je da će se takva investicija brzo isplatiti.
Spreman pomoći
– Prema mom izračunu temperatura vode od 90 stupnjeva u spremniku dostatna mi je za grijanje 160 kvadrata tri mjeseca, čak ako u međuvremenu ne bude nijednog sunčanog dana, što je malo vjerojatno. Vjerujem da sam među prvima, ako ne i prvi, koji sunčanu energiju koristi za zagrijavanje tako velikog spremnika vode. Ljudi o tome razmišljaju, ali nemaju hrabrosti ili novca pa solarnu energiju koriste kao sekundarni izvor energije. Pokušavao sam i druge nagovoriti, ali se odlučuju na samo nekoliko solarnih ploča za dogrijavanje. Voda im se svaki dan zagrije i ohladi, ne akumuliraju toplinu, a uštede maksimalno 30 posto – objašnjava.
– Od lani do danas nisam potrošio ni kunu za toplu vodu, a uštedio sam i 1000 litara loživa ulja, iako je tada bilo u funkciji samo 15 četvornih metara solarnih panela, bez spremnika za vodu. Kako su cijene grijanja sve više, uvjeren sam da će mi se uskoro pridružiti još netko, a ja sam spreman pomoći savjetom i dosadašnjim iskustvom – veli ing. Cservenák.
NE PROPUSTITE: Hrvatski izum hands-free ključ: Otvaranje vrata bez ruku
Gospodine Ferenc Cservenák, svaka cast na odradjenom poslu. Ljudi na ovim prostorima zaista ne veruju da se moze sa ovakvim sistemom grejati ili imati ispomoc grejanju. Mi imamo problem da klijentima objasnimo da je to moguce iako im pokazemo kako se to u svetu radi. U Danskoj se citava naselja greju na takav nacin. Od cega ste napravili akumulator toplote , s obzirom da je cena izuzetno niska za tu velicinu ? Jos jednom, sve cestitke. Srdacan pozdrav, Vladimir Kujovic SolarCoTim doo