Muškarac, Amerikanac, vraća se s posla i u svojoj kući zatječe nepoznatu mladu ženu koja, uvjerena da se radi o provalniku, grabi najbližu stolnu lampu kako bi se obranila od neželjenog gosta. Prije nego što ga odalami, šokirani muškarac uspije upitati što ona radi u njegovoj kući. Nastaje muk, oboje zaprepašteni, a onda rasplet: netko je lažno njegovu kuću oglasio i iznajmio gošći iz druge američke države i, naravno, boravak unaprijed naplatio. Priča u ovom videu, koji zadnjih dana zabavlja Tik-Tok publiku, ima sretan kraj. Muškarac džentlmenski ponudi nepozvanoj gošći da, kako ne bi u večernje sate kretala s potragom za novim smještajem, prenoći kod njega. Publici ostaje da domisli što se dalje događalo. Oko jednog, međutim, nema neizvjesnosti.
Situacija koja je autorima poslužila kao inspiracija daleko je od izmišljene, aktualna je, vrlo moguća i slične se prijevare događaju svakodnevno diljem svijeta. Na meti prevaranata u svijetu internetske prodaje i rezervacije odmora, dakako, nalazi se i naša zemlja. Jedino, stvaran epilog teško da bude romantičan i zabavan kao u ovoj Tik-Tok priči. Kome bi i bilo do smijeha da stigne na odredište, umoran od puta, željan da ostavi stvari i baci se u more, a umjesto toga sazna kako je sve prijevara i de facto poljubi vrata. Ili ih i ne poljubi ako se varalica poslužio izmišljenim podacima pa na određenoj adresi opisani objekt i ne postoji.
Ove prijevare su stvarne
Ovakve prijevare stare su koliko i internet, a samo su jedna od inačica sve razvijenijeg cyber kriminala. U turzimu su na udaru uglavnom privatni iznajmljivači, jer velike turističke kompanije imaju razvijenije sustave zaštite, a, povučemo li paralelu sa stvarnim svijetom, lažne iznajmljivače smještaja moglo bi se proglasiti sitnim, uličnim džeparošima u odnosu na ozbiljne, pa i organizirane kriminalne skupine kakve danas operiraju i u internetskim bespućima. Jasno, bespomoćnom gostu koji se tako prevaren u pravilu zatekao daleko od kuće, obično u stranoj zemlji, prijevara time nije ništa manja ni bezbolnija.
Koji je točno modus operandi lažnih iznajmljivača? Najčešći i najbanalniji način su fiktivni oglasi na internetu za smještaj u kojima ni adresa ni objekt ne moraju odgovarati stvarnom stanju ili adresa i fotografija mogu biti stvarne, ali vlasnici nisu dali taj oglas ili se uopće i ne bave iznajmljivanjem. Račun za uplatu akontacije, dakako, ni u jednom slučaju ne vodi do pravog vlasnika, već do našeg dugoprstića. Moguća je i takozvana krađa identiteta stvarnim stranicama i platformama za rezervaciju smještaja, koje postaju nevidljive ubrzo nakon što uplata stigne. Prevaranti su i domišljatiji, ali postoje i znakovi koji upozoravaju da možda nešto nije u redu. Recimo, crvena lampica treba se svakako upaliti i za najmanje odstupanje od uobičajene procedure internetskog plaćanja, a pogotovo, recimo, kad lažni iznajmljivač predloži da se, kako bi se tobož izbjeglo plaćanje provizije posrednicima, novac uplati izravno njemu na račun. Ako je pak komunikacija počela preko neke od velikih platformi i aplikacija za iznajmljivanje, savjet stručnjaka je da je se ne napušta ni u kojem trenutku.
Globalne platforme za iznajmljivanje smještaja imaju svoje zaštitne mehanizme, ali zaštita u pravilu prestaje kada se komunikacija, plaćanje ili druga interakcija između domaćina i putnika preseli na druge kanale. Sumnjivo je i ako netko traži uplatu punog iznosa, a putovanje se, recimo, treba realizirati tek za nekoliko mjeseci. Kartično plaćanje je, pri tome, najbolja varijanta, jer se uplati ipak može ući u trag. Znakovi za uzbunu mogu, inače, biti i gramatičke pogreške u opisu objekta i ponude, izostanak recenzija ili nerealno pozitivne ocjene, ali i ako druga strana pri rezervaciji od potencijalnog gosta traži previše osobnih podataka. Neke se prijevare pak svrstava u kategoriju predobrih da bi bile istinite pa treba biti jako oprezan i s oglasima koji nude bajkovitu kuću ili apartman s bogatim pratećim sadržajima i vrlo, vrlo povoljnom cijenom. Također, sumnjive su i sve situacije u kojima potencijalni domaćin uplate požuruje nekom svojom hitnom ili tužnom pričom.
Ponekad, nažalost, ni sve mjere opreza ne pomognu i neoprezni gost krene na putovanje ne sluteći kakvo ga gorko razočaranje čeka na odredištu. Opasnost je najveća usred ljetne špice kad se prema Mediteranu slijevaju milijuni i milijuni rezervacija, što je za lažne iznajmljivače pravi eldorado. Pri tome u udarnim tjednima turističke sezone mnogi smještaj bukiraju u zadnji tren, bez puno provjera, sve iz straha da ne ostanu bez svog mjesta pod suncem. Neki su se tako i ove godine opekli i na našem Jadranu, a mediji su, recimo, zabilježili da je uz goste žrtva, među ostalima, bio i direktor Turističke zajednice Drvenik. Nedavno je, ispričao je novinarima u kolovozu, žena iz Srbije ukrala internetske fotografije njegovih apartmana i nudila ih za smještaj, a zna i za slučaj od lani kad je preko lažnog oglasa i lažnog iznajmljivača na Makarsku rivijeru odjednom stiglo devetero gostiju s petero djece. Tako veliku skupinu ne bi bilo jednostavno smjestili ni izvan sezone, a kamoli, kako se dogodilo, baš u špici i situacija je bila prilično kaotična dok im se tražio smještaj. Inače, tijekom ove godine Policijska postaja Makarska evidentirala je pet takvih kaznenih djela, ali nijedan dio obale nije pošteđen. Na Kvarneru je, recimo, policija zaprimila četiri prijave građana vezano za prijevare pri najmu apartmana. Radilo se apartmanima na crikveničkom području i otoku Krku, žrtve su bili hrvatski građani iz unutrašnjosti koji su uplatili predujam, a kad su stigli, ispostavilo se da se navedeni stanovi i kuće uopće ne iznajmljuju.
Iako su samo prevareni gosti izravne žrtve, internetske prijevare sa smještajem nisu ugodne ni za domaćine, a ni za velike portale koji se ozbiljno godinama bave tim poslom. Iz Airbnba tako kažu da su uklonili čak 59.000 lažnih oglasa, a u pokušaju da suzbiju prevarante odlučili su koristiti i umjetnu inteligenciju (AI). Njihovi korisnici upozorili su, naime, u sklopu ankete kako im upravo lažni oglasi predstavljaju jedan od većih problema pri online bukiranju smještaja. Ova američka kompanija za kratkoročni najam nekretnina, utemeljena 2008., najavljuje da ove godine kreće s provjerama svih oglasa na svojih pet vodećih tržišta. Potkraj iduće godine pak provjera oglasa počinje u još 30 zemalja, a već od veljače AI će uspoređivati snimke uživo sa slikama koje su stavljene u oglas u prvih pet zemalja. Nekretnine u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi, Francuskoj i Australiji koje prođu test dobivat će uz svoje oglase oznaku "potvrđeno".
– Ako ne možete biti sigurni kada rezervirate smještaj na Airbnbu da je pravi, onda ćete ostati u hotelu – prokomentirao je Brian Chesky, izvršni direktor Airbnba, gdje su itekako svjesni stvarnih i potencijalnih gubitaka zbog lažnih iznajmljivača.
Najsigurnije s agencijama
Dosta domaćina i u Hrvatskoj, dakako, koristi posredničke usluge velikih platformi poput Airbnba, Booking.coma i sl., ali dio putnika i dalje se oslanja na dobre, stare putničke agencije. Internet je u prvom mahu mnoge odvratio od agencijskih usluga. Taj uzbudljivi alat, uz malo istraživanja, omogućuje da si svatko skroji putovanje po vlastitoj mjeri, izabere smještaj i druge sadržaje po svom ukusu i u konačnici izbjegne agencijsku proviziju. U prvi mah činilo se kako agencije u budućnosti, kad svi ovladaju internetskim alatima, možda neće ni trebati. Sada pak upravo taj isti internet sa svim svojim potencijalima i izazovima neke vraća u agencijsko okrilje.
– Internet je ušao u naše živote u svim segmentima i to je bespovratno. Ali, u ovoj kakofoniji turističke ponude, u kojoj se i turističkim profesionalcima nije lako snaći, dio putnika uistinu se opet okreće agencijama. Agencije definitivno daju veću sigurnost tijekom putovanja, a mnogima je to sada važno i zato što još uvijek ima dosta poremećaja u avioprijevozu. Što se tiče lažnih oglasa, rekao bih da takvih prijevara vjerojatno ima i više nego ih dođe u javnost i zato prije uplate sve treba provjeriti koliko god je to moguće. Ako, recimo, na Rabu većina iznajmljuje apartman za sto eura, a netko ga nudi za 70, to je razlog da se upitamo zašto. S druge strane, ako su na stranici u ponudi stotine, tisuće apartmana, to je obično dobar znak. Prevaranti najčešće ipak ne ulažu tako puno truda... – kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK i vlasnik turističke kompanije Uniline, koji otkriva koliko su se navike modernih nomada promijenile baš zahvaljujući internetu.
– Da, sada, za razliku od nekada, gost detaljno zna kamo ide, čega tamo ima i što točno želi vidjeti i doživjeti. Također, mnogi uzimaju samo neke od agencijskih usluga. Kad su, recimo, u pitanju daleka, prekooceanska putovanja, putnik često doputuje avionom u svom aranžmanu, od agencije traži smještaj svaki dan u drugom mjestu, a onda sam organizira i provodi svoj dan kako želi – navodi jedan od primjera naš sugovornik.
Kako god, internet je uza sve svoje mane u turizmu definitivno neizbježan. S obzirom na više od milijardu ljudi koji godišnje putuju svijetom i milijarde i milijarde noćenja ostvarenih diljem svijeta – samo u Hrvatskoj od početka godine domaćini su upisali 102 milijuna turističkih noćenja – bilo bi ravno čudu da prevaranti nisu posegnuli i za dijelom tog kolača. Stoga, da parafraziramo jednu staru izreku dobro poznatu starijim generacijama, nema druge: oni (varalice) ne spavaju, a mi (potrošači) moramo biti stalno budni.
