Iako smo kalendarski još u ljetu i rujan nam je, što se tiče temperatura, prilično blagonaklon, mnogi se već sad hvataju za glavu jer uskoro stiže zima, a s njom i računi za grijanje. Koju god vrstu grijanja da imate, tijekom zimskih mjeseci to je velik udar za kućni budžet, stoga smo istražili što je najisplativije. Možda nećete stići intervenirati ove godine, ali već na proljeće mogli biste krenuti u realizaciju prelaska na jeftinije pogonsko gorivo.
Grijanje na drva i dalje je najjeftinije, no nije prikladno za sve stambene objekte. Taj sustav grijanja zahtijeva najviše posla i prostor za pohranu drva. Iako se radi o obnovljivom izvoru energije, grijanje na drva opterećuje okoliš emisijama i krutim česticama. Budući da su posljednjih godina značajno rasle cijene plina i struje, mnogi su se odlučili vratiti na drva, odnosno kombiniraju npr. etažno plinsko grijanje i peć na drva. Dakako, za takvu opciju potrebno je imati ložište i dimnjak pa se za nju najčešće odlučuju vlasnici kuća.
Cijena je glavni kriterij
– Sve više ljudi vraća se grijanju na drva. Nekima se možda to čini kao civilizacijski korak unatrag, ali povoljnije je trenutačno grijati se na drva, posebice uzme li se u obzir iskoristivost kotla, ako govorimo o centralnom grijanju – otkriva vodoinstalater Ivan Hojak.
Zemni plin, odnosno etažno centralno grijanje, najelegantniji je način grijanja. Jednom kad je sustav ugrađen, paljenjem i gašenjem u kratkom se roku postiže željena temperatura u prostoru. Ne zahtijeva nikakav posao i ne stvara prljavštinu u domu. Cijene prirodnog plina, koje su doživjele velik skok, nedavno su se smanjile. Tome je svakako pridonijela i Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije Vlade Republike Hrvatske. Tim dokumentom utvrđene su posebne mjere za opskrbu prirodnim plinom, način i uvjeti formiranja cijena za određene kategorije kupaca prirodnog plina, nadzor nad primjenom cijena te posebni uvjeti obavljanja energetskih djelatnosti. Posebne mjere su privremene i propisuju se za razdoblje od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2024. godine.
Hrvatska energetska regulatorna agencija je 9. svibnja 2023. na 11. sjednici Upravnog vijeća donijela Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. lipnja do 31. prosinca 2023. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2024. godine. Dodajmo još da je plin čist izvor energije, a prosječna cijena za kuću površine 140 kvadrata grijanu etažnim plinskim grijanjem na godišnjoj razini iznosi oko 1200 eura – kaže izračun portala trebam.hr. Valja dodati da se ta cijena odnosi na zemni plin, a ne na ukapljeni. Naime, ukapljeni naftni plin je, zajedno s lož-uljem, najskuplji od svih energenata. Koristite ih samo ako nemate druge mogućnosti.
Dizalice topline su uređaji koji koriste toplinu sadržanu u zraku kako bi zagrijali toplu vodu koja se koristi za grijanje i potrošnu toplu vodu. Zahvaljujući visokoj energetskoj učinkovitosti spadaju u obnovljive izvore energije. Dizalica topline može za svaki kW utrošene električne energije predati 4 kW toplinske energije. Čak i pri temperaturama ispod 0 °C može izvući toplinu iz okolnog zraka, a zahvaljujući modernim inverterskim kompresorima, režim rada proteže se do čak -25 °C, čime je zajamčeno funkcioniranje sustava bez obzira na poziciju objekta i vanjsku temperaturu. Dizalica topline sastoji se od vanjske i unutarnje jedinice. Sustav se sastoji od vanjske jedinice koja je vizualno identična onoj klasičnog klima-uređaja te joj je zadatak da preuzme toplinu iz okolnog zraka te je podigne do temperature koja je dovoljna za zagrijavanje interijera. Osim grijanja, dizalica topline može i hladiti prostor. Dizalice topline najveću efikasnost postižu na (novim) objektima visokog stupnja termoizolacije, gdje je gubitak topline iz prostora najmanji.
Iskoristite subvencije
Pri tome se sugerira korištenje inertnih sustava grijanja (podno/zidno/stropno grijanje) koje zahtijeva što nižu temperaturu polaza vode. Niža temperatura vode u sustavu automatski znači da je opterećenje vanjske jedinice manje, baš kao i potrošnja električne energije. Kako je riječ o obnovljivom izvoru energije visoke efikasnosti, realno je da je početna investicija nešto veća u odnosu na klasične sustave grijanja. S druge strane, investitorima je u startu osigurana ušteda jer im je potreban samo priključak električne energije i nije potrebno raditi dimnjak. Uz to, država već neko vrijeme subvencionira investiciju u dizalice topline. S obzirom na smanjenu potrošnju energenata, povrat investicije u sustav dizalice topline u prosjeku iznosi sedam godina. U slučaju da investitor aplicira i dobije državne subvencije, taj se rok skraćuje. Godišnji iznos za ovaj način grijanja i opskrbu vodom za navedeni objekt iznosi između 700 i 800 eura.
U kućama s centralnim grijanjem čest su izbor peleti. Zbog učinkovitog izgaranja ispušni plinovi iz peleta čišći su u odnosu na ogrjevno drvo. Proces je potpuno automatiziran i može se njime upravljati na daljinu. No, skladištenje peleta relativno je zahtjevno jer moraju biti potpuno suhi. Cijena im varira ovisno o proizvođaču i kvaliteti. Na godišnjoj razini za primjer naše kuće cijena se kreće od 1300 do 2200 eura.
Mnogi se, pak, posebno u priobalju, griju na struju. Najskuplja opcija svakako su ventilatorske grijalice i radijatori, koji su veliki potrošači električne energije. Bolja alternativa su električni konvektori. Dobar su izbor i klima-uređaji novije generacije koji imaju smanjenu potrošnju energije i mogu kvalitetno grijati prostore čak i ako se temperatura spusti ispod nule. Godišnja potrošnja za našu oglednu kuću grijanjem ovim sistemom iznosila bi gotovo 4000 eura. Dakako, većina kuća, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje, gdje sezona grijanja traje znatno dulje, ima neku vrstu centralnoga grijanja pogonjenog drugim energentom.
I dalje je najpovoljnije grijanje preko toplana, a cijena ovisi od grada do grada. U Zagrebu, u kojem se gotovo sto tisuća kućanstava grije preko toplane, prosječna godišnja cijena iznosi nešto manje od 600 eura. Usporedbe radi, u Osijeku, u kojem je znatno manji broj korisnika takve vrste grijanja, prosječna godišnja cijena kreće se pak oko 500 eura.
U sklopu energetske obnove zgrada i obiteljskih kuća cilj je, podsjetimo, boljom izolacijom smanjiti rasipanje energije. Naime, prije početka energetske obnove na razini Republike Hrvatske, građani su, živjeli u zgradama ili obiteljskim kućama, u prosjeku rasipali čak 40 posto energije. A mnogi zaboravljaju da, osim same cijene energenta, na formiranje računa za grijanje utječe još niz faktora – primjerice, izolacija kuće ili stana.
– Kuće koje imaju lošu stolariju i slabu izolaciju oko 40 posto energije isijavaju – odnosno razbacuju. Dobra fasada i nova stolarija znatno će vam smanjiti račune – savjetuje građevinar Luka Petrović dodajući kako je, otkad je na snazi energetsko certificiranje zgrada, bolja izolacija i preduvjet za bolji razred pri dobivanju certifikata. To je stavka koja izravno utječe i na cijenu same nekretnine. A svi stručnjaci savjetuju ovo želite li utjecati na visinu računa – deblje se obucite kad ste doma i smanjite grijanje barem jedan stupanj od uobičajenog. Time ćete mjesečno moći smanjiti račune najmanje deset posto, što na godišnjoj razini nije zanemariva stavka.
Za kraj svakako valja napomenuti, ističu stručnjaci okupljeni na servisu e-majstor, da je za najniže moguće troškove grijanja potrebno odabrati optimalni sustav grijanja. Potrebno je uzeti u obzir položaj kuće, njezinu veličinu, debljinu izolacije, hermetičnost, dostupnost i cijenu energije te, naravno, cijenu sustava grijanja. Najlakši način za dobivanje tih podataka je izrada energetskog certifikata. Na temelju rezultata lakše je odabrati optimalan sustav grijanja, bilo da je riječ o peći na drva, dizalici topline ili centralnom grijanju na plin.
