Posjedovati dvorac možda zvuči romantično, no zapravo, riječ je o velikoj investiciji koja se, dugoročno, može isplatiti, posebno ako imate dovoljno volje, vremena i novca da taj komadić povijesti pretvorite u luksuzni hotel koji će goste očaravati svojim pričama. Pronašli smo na njuškalu neke od najatraktivnijih dvoraca koji su na prodaju, a za koje mislimo da imaju potencijala što zbog lokacije, što zbog povijesti, a što zbog cijene.
Varaždin, Novi Marof, Bela, 430.000 eura
Prekrasan kasnorenesansni dvorac/kaštel sagrađen kao pravokutna utvrda s 4 manje okrugle kule na uglovima i trokatnom pravokutnom ulaznom branič-kulom na sredini zapadnog obrambenog zida. Nalazi se u današnjem naselju Bela na području Novog Marofa na apsolutnoj visini od 200 m. Veličina kaštela iznosila je okvirno 41x31m, a unutar obrambenih zidova smještena je masivna jednokatnica pravocrtnog tlocrta, oslonjena zapadnim pročeljem na branič-kulu. Dvorac je okružen plitkim obrambenim jarkom, a do Prvog svjetskog rata tamo se nalazi i drveni most. Središnji dio dvorca dobro je očuvan, dok su obrambene kule djelomično urušene. Dvorac je kao što je već spomenuto ili sagrađen ili obnavljan oko 1605.godine, a ponovno se obnavlja u 18. stoljeću kada je na SZ okruglu kulu dio bedema naslonjena visoka prizemna pravokutna građevina, koja je premostila obrambeni jarak dvama lukovima. Cijeli se kompleks u 19.st. uređuje u stilu historicizma te je tada ulazna kula povišena za jednu razinu, a stari uži prozori zamijenjeni su današnjim većim. Bela I. se svrstava u skupinu nizinskih renesansnih kaštela talijanskog tipa koje se grade u 15. i 16. stoljeću. Ukupna bruto površina dvorca je 1.215 m2 (neto 810 m2) koju čine prizemlje, kat i potkrovlje dvorca, prizemlje manje kuće koja se nalazi neposredno uz dvorac te još jednog objekta od 300 m2, a ukupna površina zemljišta je 32.000 m2. Dvorac je potrebno kompletno renovirati, krovište objekta je obnovljeno i izvedeni su priključci za vodu, struju i plin. Za dvorac postoji idejni elaborat i kompletna studija konzervatora. Dvorac Bela I. spada pod spomenike prve spomeničke kategorije.
Hrvatsko zagorje, Mali Tabor, 1254 kvadrata, 570.000 eura
Dvorac tlocrtne površine 1.254 m2, na zemljištu površine 50.570 m2. Iako je stariji, kaštel Mali Tabor spominje se prvi put u pisanim izvorima na kraju 15. stoljeća. U fasciklima arhiva obitelji Ratkaj nema podataka koji bi sa sigurnošću ukazivali na vrijeme i njegove graditelje. Od druge polovine 13. stoljeća obližnji plemićki grad Vrbovec sjedište je vrbovečkoga ili velikotaborskog vlastelinstva, čijom propasti sredinom 15. stoljeća kaštel Mali Tabor preuzima njegovo sjedište. Od 1490. do 1504. g. u posjedu je hrvatsko − ugarskog bana Ivaniša Korvina. Gotovo tri stoljeća njime gospodari moćna ugarska obitelj Ratkay (1524. − 1793.). Tijekom njihove vladavine krajem 17. stoljeća renesansni kaštel bio je pregrađen u dvokrilni dvorac s unutrašnjim dvorištem i četiri cilindrične kule, od kojeg je preostao zapadni i sjeverni obrambeni zid. U 19. stoljeću nadograđen je u jednokatni barokni dvorac, tada je srušen sjeverni obrambeni zid kaštela, a prostor između gospodarske zgrade i aneksa istočnoga krila dvorca dobiva novi ulazni portal.
Značaj kaštela i dvorca je u činjenici da predstavlja spomenik koji nosi obilježja renesansnoga kaštela i ranobaroknog dvorca,te spada u rijetke primjere srednjovjekovne profane arhitekture na prostorima kontinentalne Hrvatske. Dvorac je u neposrednoj blizini hrvatsko - slovenske granice, na rijeci Sutli. Priključci električne energije (dodatno i industrijska el. en.), vode i plina.
Zagreb, Gornji grad, 600 kvadrata, cijena na upit
Na Gornjem gradu u samom srcu grada Zagreba smjestio se prestižni barokni dvorac s panoramskim pogledom na zagrebačku katedralu. Ova privilegirana lokacija nudi nevjerojatnu kulturnu i povijesnu vrijednost. Dvorac se prostire na zemljištu od 1050 m2 i ima ukupno 600 m2 stambenog prostora. S dvije etaže i potencijalno stambenim tavanom, postoji obilje prostora za potencijalne buduće projekte. Dvorac trenutno zahtijeva potpunu adaptaciju. To znači da novi vlasnici imaju priliku prilagoditi dvorac prema svojim potrebama i viziji. S 330 m2 po etaži, postoji mnogo potencijala za različite stambene ili poslovne koncepte. Jedna od mogućnosti je pretvoriti dvorac u više stanova. S obzirom na njegovu površinu i strukturu, moglo bi se izgraditi do 6 stanova, što bi moglo biti iznimno profitabilno na tržištu nekretnina. Posjed uključuje prestižno veliko dvorište i okućnicu s vrtom. Ovo je dodatna prednost, posebno za one koji cijene privatnost i prostranost. Ovaj barokni dvorac predstavlja jedinstvenu priliku za investitore ili ljubitelje povijesti i arhitekture da stvore nešto izvanredno u samom centru grada. S potpunom adaptacijom i kreativnošću, ovaj dvorac može postati istinski dragulj u srcu Zagreba.
Dvorac Vinica, 2000 kvadrata, 800.000 eura
Sjeverozapadno od Varaždina (15 km) uz magistralnu cestu Varaždin - Maribor, svega 9 km od granice sa Slovenijom nalazi se impresivni dvorac iz 17. stoljeća. Ovo je četverokrilno zdanje korisne površine 2.000 m2 (bez podruma i potkrovlja) sa atrijem u sredini. Velikom zemljištu površine oko 6 ha (1 ha=100x100 m2) pripada i put. Dvorac se sastoji od dijela u kojem su podrumi, prizemlja, kata i visokog potkrovlja.
Hrvatsko zagorje, 1270 kvadrata, 1.000.000 eura
Barokni dvorac iz 1770. g. tlocrtne površine 1.270 m2 s četiri krila, perimetrom ograde, unutrašnjim dvorištem i perivojem površine 26.235 m2 s baroknim portalom, koji obilježava ulaz u dvorski perivoj. Dvorac je tokom više stoljeća promijenio nekoliko vlasnika, a sastoji se od tri krila koja tlocrtno čine slovo U: glavno sjeveroistočno krilo je veće i krovištem nadvisuje manja i uža bočna krila, a konjušnica i prigradnje bočnim krilima zatvaraju unutrašnje dvorište. Pročelja obilježava kasnobarokni klasicizam, glavno pročelje s 11 prozorskih osi istaknuto je plitkim rizalitom koji završava trokutnim zabatom, a u prizemlju ga krasi reprezentativni portal. Dvorišna pročelja su jednostavna: s razdjelnim vijencem etaža i jednostavnim okvirima prozorskih otvora. Hodnik u uzdužnoj osovini glavnog krila dvorca omogućio je gradnju prostorija s obje strane hodnika. Glavni motiv tlocrta prizemlja je velika veža kojom se dolazi do dvorišta. Stubište, u koje se ulazi vežom, vodi do velikog predvorja odakle se ulazi u središnju dvoranu 1. kata. Glavne prostorije orijentirane su na vanjska pročelja. Unutrašnjost odlikuje više vrsta svodova: bačvasti u prizemlju, češki u hodniku i veži i koritasti u sobama na 1. katu. Svod glavne dvorane na katu oslikan je zidnim slikama alegorijskog sadržaja, nastalim potkraj 18. stoljeća. U iluzionističkoj arhitektonsko-figurativnoj kompoziciji, unutar rubno naslikane balustrade i blago naoblačenog neba, prepoznajemo grčko-rimske bogove i heroje među kojima je i poletni Merkur. Zidne slike u ostalim sobama na katu i u hodniku nastale su u 19. stoljeću. U glavnoj dvorani očuvana je još posljednja peć ukrašena cvjetnim i voćnim viticama. Iako današnji perivoj ima obilježje pejzažnog parkovnog prostora, povijesni izvori upozoravaju na barokno - klasicističke elemente perivojne arhitekture. Vrtovi su nastali potkraj 18. stoljeća: dvorcu se tada prilazilo alejom dugom 230 m, a ispred južnog pročelja bio je dekorativni parterni vrt. Prema jugozapadu perivoj se vezao za postojeću šumu. Lijevo od ulazne aleje, a južno od ukrasnog vrta, nalazila se prostrana livada na kojoj je danas nogometno igralište. Preoblikovanjem 1885. godine perivoj se proširuje i dobiva obilježja pejzažno-romantičarske perivojne arhitekture. Mijenja se i tlocrtna kompozicija, pa kruta barokna aleja prilagođava se tada modernom parkovnom konceptu, koji je, uz manje izmjene i u većoj mjeri očuvan do danas. U perivoj se ulazi kroz raskošni i veoma lijep barokni portal. Ispred istočnog pročelja dvorca nalaze se dva barokna kamena kipa iz 18. stoljeća. Pored brojnih četinjača i listača, domaćih i unesenih iz mnogih krajeva svijeta, u perivoju se nalazi i veći broj posebno uzgojenih vrtnih formi drveća (grab, bukva, jasen,sofora, baroknih kipova s mitološkim bićima (Flora, božica cvijeća i Satir) perivoj posjeduje zanimljivu faunu: od 1980. do 1983. g. u njemu je zabilježeno 37 vrsta ptica, koje su svoja gnijezda savile u granama parkovnog drveća.
Ako po strani ostavimo romantićne reminiscencije navedeni dvorci su u naravi totalno zapuštene ruine koje bi za puno vraćanje u funkciju potrebovali milijune eura. Mislim da se uskoro neće nači investitor koji bi ovim ruinama udahnuo novi život. Sjetimo se onog dvorca u Nazorovoj koji je kupljen isključivo radi sjajne lokacije pa je odmah srušen a na njegovom mjestu se gradi novi čija je cijena daleko niža od možebitne adaptacije starudije. Vrijeme dvoraca je prohujalo za svagda...