Gorući problemi s kojima je čovječanstvo danas suočeno svakako su pretjerano zagađenje okoliša te gomilanje otpada. Ne iznenađuje stoga da je pokret “zero waste” u porastu i da sve više ljudi javno propagira recikliranje i stvaranje što manje količine otpada. Mi u Hrvatskoj prilično kaskamo po tom pitanju, posebice u usporedbi s, recimo, skandinavskim zemljama, a glavni razlozi za to su nedovoljna informiranost i nedostatak infrastrukture.
Prvi korak ka smanjenju vlastite količine smeća jest odvajanje otpada. Možda se na prvu čini kompliciranim, ali nakon malo prakse svi shvate kako je zapravo vrlo jednostavno. Plastiku, papir, metal i staklo te biootpad vrlo je lako odvojiti. Ono što će vas vjerojatno iznenaditi kad krenete, ako još niste, s odvajanjem otpada, jest količina plastike. Ono što je u prehrani šećer, u svakodnevnom životu je plastika. Jednostavno je ima posvuda. Ako ste taj prvi korak odvajanja otpada već usvojili, vjerojatno ste poželjeli učiniti i nešto više. Sljedeći korak svakako je prebacivanje namirnica u trajne, staklene, keramičke ili limene posude, a dodatan bonus koji ide u prilog tome je da i u nas postoje trgovine koje robu prodaju rinfuzno, dovoljno je da dođete sa svojom posudicom i problem ambalaže je riješen. No ipak najviše otpada proizvodimo u kuhinji i kupaonici. Postoje brojni načini za popravljanje kvalitete života, s manje zagađenja i smeća. Samoodržive kuće i zgrade koje svu energiju (uključujući onu za grijanje) dobivaju iz samoobnovljivih izvora energije sve su zastupljenije i vjerojatno su budućnost u građevinarstvu. Dakako, ne želite li biootpad bacati, možete ga kompostirati. Da, čak i na najmanjem balkonu.
Biootpad čini više od 30 posto ukupnog otpada u kućanstvu, a postupkom biološke razgradnje organskih materijala otpad se smanjuje te kao rezultat nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari.
Pokušajte promisliti o smeću koje gomilate, sve što možete razvrstajte u odgovarajuće spremnike i zapamtite, svatko od nas može dati svoj doprinos, ključno je prvo počistiti pred vlastitim vratima. A trebate li pomoć, evo malog šalabahtera:
U KUHINJI
Kao što smo već spomenuli, većina otpada u kućanstvu nastaje u kuhinji, a 30 posto svog kuhinjskog otpada zapravo je biootpad koji je razgradiv i vrlo je bitno pravilno ga odlagati, bilo u za to predviđene spremnike bilo kompostirajući. No velik problem u kuhinji je ambalaža koja je mahom – plastična. Tome ćete doskočiti uz malo organizacije. Namirnice poput tjestenine, riže, brašna, kave... premjestite u posude koje su trajne (keramičke, staklene, metalne...), a imate li mogućnosti namirnice kupujte u rinfuzi kako biste smanjili količinu otpada. Za kuhanje i pripremu jela birajte kvalitetne proizvode od prirodnih materijala. Ista filozofija neka vrijedi i za tekstile koje koristite, pamuk je najbolji izbor. Jednokratne salvete, slamke i plastične tanjure pokušajte u potpunosti izbaciti iz svoje kuhinje! Dobro je izbjeći i plastične boce, ali ako ne ide bez njih, valja ih vraćati u trgovinu. Treba izbjegavati i pakirane proizvode u poliesterskom tanjuru. Često je tako pakirano, primjerice, meso ili povrće. Upravo takva ambalaža jako zagađuje okoliš i teško ju je reciklirati.
RAZMISLITE DVA PUTA
Procjenjuje se da se 80 posto otpadnih proizvoda može ponovno koristiti, a to znači i uštedu i očuvanje okoliša. Nažalost, kućni otpad u velikom dijelu Hrvatske još ne odvajamo, no prvi korak koji možemo napraviti jest smanjiti otpad. Gdje početi? Odmah u trgovinama, kad možemo birati između ‘korisnih’ i ‘beskorisnih’ stvari. Ove druge vrlo brzo će postati otpad. Valja steći i naviku popravljanja stvari, bez obzira na to što u potrošačkom mentalitetu vlada ideja “koristi i baci”. Smanjimo količinu kućnog otpada; reciklirajmo ili olakšajmo recikliranje. To je naš najbolji doprinos u gospodarenju otpadom, važnim zahtjevom našeg vremena. Ključno je poboljšati izolaciju na kućama i zgradama kako bi se smanjila emisija energije, bitno je uvoditi samoobnovljive izvore energije (sunce, vjetar, dizalice topline) te tako smanjiti emisiju štetnih plinova u atmosferu. Biljni otpad iz vrta i dvorišta kompostirajte,a vodu koristite racionalno!
U KUPAONICI
Izdovojite jedan sat svog vremena i pobrojite koliko proizvoda u kupaonici imate u plastičnoj ambalaži – brojka će vas zapanjiti! Pokušajte sve iz plastične ambalaže prebaciti u staklenu, umjesto plastičnih četkica za zube koristite one od bambusa, birajte prirodne materijale za njegu tijela - spužve i pamuk. U vrlo kratkom razdoblju primjetit ćete drastičnu promjenu u količini otpada.
RIJEŠITE SE VEĆICA
Platnene torbe najjednostavniji su korak da se othrvate plastičnim vrećicama koje su jedan od najvećih zagađivača. U početku će vam trebati neko vrijeme da se naviknete na nošenje platnene torbe, ali kada vam prijeđe u naviku više nećete posezati za jednokratnim plastičnim vrećicama.
PAR KORISNIH SAVJETA
Namirnice kupujte, nosite i držite u vrećama ili posudama od prirodnih materijala
Kad usvojite život bez plastične ambalaže shvatit ćete da imate puno manje otpada
Odbačeni namještaj lako je obnoviti, dati mu novu namjenu i šteta je da završi na otpadu
Drvo je odlična alternativa plastici. U startu je možda riječ o skupljoj investiciji, ali dugoročno je isplativije
Spužve, pamuk, drvo i staklo odlična su i zdravija alternativa. Izbacite plastiku iz svog okoliša
Kompostirajte na balkonu. Imat ćete najbolju prihranu za svoje biljke
Brza moda (fast fashion) veliki je problem jer je modna industrija jedan od najvećih zagađivača, pokušajte što manje kupovati novu odjeću, dobra alternativa je second hand
Plastiku, papir, metal, staklo i biootpad odlažite na predviđena mjesta ili u spremnike. U tjedan dana primijetit će znatno smanjenje miješanog komunalnog otpada
