Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Selo nije vjerovalo da među poljima mogu roditi jabuke

NAGRADA ČITATELJA: Od 28. kolovoza do 8. rujna čitatelji Večernjeg lista mogu glasovati telefonom i SMS-om za najbolje obiteljsko gospodarstvo po svom izboru
03. kolovoza 2015. u 10:16 4 komentara 11075 prikaza
OPG
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Kakav li je to bio šok za Podravce kad su shvatili da će njihovi mladi susjedi između polja pšenica i kukuruza mještana zasaditi – jabuke. A na samo jednom hektaru, koliko su naslijeđene zemlje imali, računao je mladi par, ništa se drugo nije isplatilo saditi.

Odlučili probati

Ideja o vlastitom voćnjaku rodila se 2001. godine, kada su i osnovali obrt Jara. Godinu kasnije radijski novinari Sandra Levak-Miklošić i njezin suprug Davor Miklošić prionuli su poslu pa su uz Podravsku magistralu posadili 7360 sadnica jabuka.

– To su Dudekove gorice. Ovdje su snimani Gruntovčani – pokazuje rukom Sandra Levak-Miklošić klijeti razbacane po bregima oko voćnjaka natkrivenog mrežom i s uređenim sustavom navodnjavanja kap po kap.

– Mreže se svake jeseni skupljaju, a u proljeće iznova šire. Vijek im je 20 godina – kaže Davor Miklošić.

Ovaj 40-godišnjak rodom iz Koprivnice u Novigrad Podravski se priženio u kuću Levakovih. Odrastao je u stanu, a o životu na selu znao je samo gledajući baku i djeda.

– Ali sam imao šlifa. I odlučili smo probati – veselo će Davor.

Njegova Sandra pak ne krije da je oduvijek voljela, i voli, život na selu. Umjesto da slušaju dobronamjernike iz kraja što bi im i kako valjalo saditi, supruzi su se odlučili potražiti pomoć na drugom emjestu – u savjetodavnoj službi.

Iste godine kad su posadili jabuke Miklošići su napravili i vlastite rashladne kapacitete. U njihovu hladnjaču stane 15 tona voća. Nova je godina donijela novi izazov – jagode. Do 2006. godine imali su ih 15.000. Mladi voćari se nisu ni tu zaustavili – najprije su posadili 150 stabala trešanja, pa su na red došle višnje, zatim breskve i nektarine. A onda su na 2,4 hektara povećali nasad jabuka za još 7000 sadnica.

– Jabuke su zamijenile jagode – kaže Davor.

Malo pomalo i uz pomoć kredita Sandra i Davor Miklošić postali su vlasnici 6,2 hektara voćnjaka. Prije devet godina rodili su se njihovi blizanci, ljubiteljica plesa Klara i mali glazbenik Vilim. Posao u voćnjaku odavno za Miklošiće više nije značio samo košnju, prskanje i rekreaciju. Iako baka Marija Levak-Lekić, koja živi u istom domaćinstvu sa kćeri i zetom, priskače u pomoć oko svoje unučadi, jedna je važna odluka jednostavno morala biti donesena – da Davor dade otkaz.

Testirano na obitelji

– Kad smo imali hektar voćnjaka, mislili smo: dobro, stignemo sve. Nije smak svijeta. No, kad prvi susjed do vas odluči prodati zemlju, shvatite da ćete je kupiti odmah ili nikad. I tako to krene – govori Davor.

A njima je baš krenulo pa danas imaju i preradu vlastita voća. Imaju sok od višnje, od jabuke prave bistri i gusti sok, jabuku su spojili i s bazgom, a od ove godine eksperimentiraju i s novim okusom – jabuka i kopriva – koji zasad testiraju obitelj i prijatelji.

– Vrhove mladih kopriva duge 10 do 15 centimetara namačemo u soku od jabuke od 24 do 36 sati i zatim ih prešamo – objašnjava Miklošić. Soka proizvedu nekoliko tisuća litara.

– Uzimamo sitnije zdrave jabuke. S grane. Proizvodnja soka dolazi na red nakon berbe bresaka i nektarina, a prije berbe jabuka – tumači Davor.

Supruzi kažu da za svoje voćnjake dobivaju poticaje, ali da za održavanje voćnjaka i treba puno novca, pa stoga savjetuju svima onima koji bi se voćarstvom željeli baviti zbog državnih dotacija da od tog nauma – odustanu.

Voćarstvo je odgovoran, ozbiljan, ali lijep posao. Ne znate je li voćnjak ljepši kad je sve u cvatu pa pčele zuje po tim zidovima cvijeća. Milina –- zaneseno govori Sandra promatrajući ovogodišnji urod. Priča još i kako su ona i suprug s voćarima putovali Europom i učili iz tuđih iskustava. Dojmili su ih se voćnjaci u Južnom Tirolu, ali i nasadi bresaka u dolini Neretve i Vipavskoj dolini.

– Si smo mi Dudeki – u šali kaže, iako je više no jasno da se ni s kim ne bi mijenjala.

>>Pogledajte reportažu HRT-a: S radija u voćnjak, i nisu požalili

>>Ekološku hranu uzgajaju u rajskom vrtu Sredozemlja

>> Salatu nisu znali ni složiti u gajbu, a sad uzgajaju 500 tona raznog povrća

>> Ostali su na cesti s dvoje djece i prihvatili se posla koji nisu znali

>> Moderni svinjogojci iz Slavonije: Nisu imali ušteđevinu, njive su kupovali minusom na tekućem

Obrt Jara Novigrad Podravski

6,21 hektar - voćnjaka imaju. Uzgajaju razne sorte jabuka – elstar, idared, zlatni delišes, mutsu, crips pink, gala... Godišnje imaju oko 120 tona jabuka, po 20 tona bresaka, nektarina i trešanja te 15 tona višanja. Prodaju na kućnom pragu u Gajevoj 2, sajmovima, opskrbljuju škole i dječji vrtić, a nešto voća ode i u veleprodaju.

Nije problem proizvesti, treba prodati

Svoju djecu Sandra i Davor Miklošić pomalo uvode u svijet voćarstva.

– Meni su najbolje nektarine – kaže devetogodišnja Klara.

Sandra je na imanju zadužena za administraciju, Davor za tehnologiju. Na papirologiju gube vrijeme koje, kažu, jednostavno leti.

O proširenju proizvodnje supruzi za sada ne razmišljaju.

– Najmanji je problem proizvesti. Mogli bismo se mi proširiti, ali nemate kome prodati – objašnjavaju.

No, ipak neće sve stati na onome što sada imaju. U planu im je da trešnje stave pod foliju, da na njih ne bi utjecale vremenske prilike.

Sandra i Davor Miklošić aktivni su u radu županijske Zajednice udruge voćara i jedni su od začetnika Dana voća u županiji. Organiziraju stručna savjetovanja, edukacije i prezentacije, a njihove voćnjake posjećuju drugi voćari. Više informacija o ovom obrtu možete naći na stranici www.jara.com.hr

Elipso

  • Dijaspora:

    Svaka čast,oni neće kopati po kontajnerima.

  • kokodrilo:

    Kad se hoce - nadje se put. Kad se nece - nadje se razlog.

  • tomisantak:

    Baš to kako kažu sve se može proizvesti ali prodaja je najveći problem. Što si dalje od Zagreba to se manje isplati bilo što uzgajati