Poljoprivredom se Goran Pavić iz Debeljaka, kako sam priznaje, počeo baviti kasno. Po zanimanju trgovac, danas iz nužde radi kao zaštitar, a zemljoradnja je slučajno postala ljubav i posao u kojemu nalazi zadovoljstvo, ali i korist.
– Tko tvrdi da se od zemlje ne može živjeti ne govori istinu. Ljudi su lijeni, zemlja je zapuštena i svi samo traže izgovor da ne bi morali raditi. Ni ja prije sedam, osam godina nisam mislio da ću obrađivati zemlju, ali nakon što sam naslijedio četiri hektara oranica i šuma od oca i djeda, shvatio sam da je u poljoprivredi budućnost i da je to jedini način da popravimo kućni budžet – kaže Pavić, koji se najprije počeo baviti pčelarstvom, a zatim je raskrčio zapuštenu, u makiju obraslu zemlju. Agronomi su mu savjetovali da posadi trešnje, ali je odbio jer oko trešanja ima puno posla, a on zemlju obrađuje sam.
– Supruga je bolesna, sin studira i pomaže mi samo ljeti. Ne bih mogao sam u desetak dana obrati 200 stabala trešanja – objašnjava. Doduše, kaže, ni badem nije jednostavno brati, ali posao se rastegne i na mjesec dana, a mogu se koristiti i strojevi..
O bademima je počeo razmišljati nakon jednog predavanja koje su u Benkovcu održali stručnjaci iz Kraša. Dobio je sadnice i potpisao ugovor o otkupu, a njegovih 410 sadnica u punom urodu davat će oko 35 kilograma po stablu, ukupno 15 tona.
Ne smeta mu suša
Badem, kaže Pavić, nije teško uzgojiti, najopasniji je mraz, suša mu uopće ne smeta. Dosad je najviše problema imao s gusjenicama, napale su ga prošlog ljeta, i zečevima koji su grizli mladice. Inače cvate već potkraj siječnja, ali ovaj kalifornijski cvate malo kasnije pa mu niske temperature u zadarskom zaleđu nisu naškodile.
– Bademi su, uz smokve i masline, uvijek bili zaštitni znak Dalmacije, ali naši su očevi zapustili ono što su im djedovi ostavili u naslijeđe. Sjećam se da su stari uvijek govorili kako su se bademi sadili bliže kućama, u kršu, gdje nije ništa drugo uspijevalo, a na kvalitetnijoj zemlji sijali su kukuruz i pšenicu. Bademi su se sada vratili kući i ja se nadam da će naša djeca to znati cijeniti – zaključuje Pavić.
Lavanda i pčele
Prije badema Pavić je posadio 5000 sadnica lavande. Već sljedećeg ljeta dobio je 80 kilograma cvijeta, sada ubire do 300 kilograma.
– Od lavande i pčela sinu osiguravam školovanje. Kada badem bude u punom rodu, to će mi se višestruko isplatiti. Moja se obitelj nije bavila poljoprivredom. Ja sam počeo iz nužde, a sada dobivam priznanja za promicanje poljoprivrede – kaže Pavić.
NE PROPUSTITE: Pravo je vrijeme da počnete planirati! Ovo su pravila povrtnjaka
