Potpomognuta zakonskim odredbama i novim, pametnim i zelenim trendovima u građevinarstvu i arhitekturi, gradnja niskoenergetskih kuća u Hrvatskoj raste unatoč lošoj gospodarskoj situaciji i padu kupovne moći. To nam je potvrdio i Elis Hajdarovac iz zagrebačke tvrtke Domprojekt.
- Zanimanje za niskoenergetske kuće u Hrvatskoj kontinuirano raste. Gradnjom takvih kuća naša tvrtka bavi se još od 1993. godine i od tada smo svjedoci brojnih promjena na tržištu – kaže Hajdarović. Objasnio je i kako se te promjene očituju u sve većoj educiranosti investitora, kvaliteti materijala te posebnoj pozornosti koja se posvećuje energetskoj učinkovitosti. Niskoenergetske kuće osim energetske učinkovitosti odlikuje brzina gradnje, suha gradnja nakon koje je moguće odmah se useliti te jedinstvena garancija koju proizvođač daje za sve radove.
Ni njihova cijena nije znatno veća od klasičnih. Naime, gradnja niskoenergetskih kuća skuplja je od pet do 12 posto od klasične, ali investicija se za nekoliko godina isplati jer smanjuje potrošnju energije i do 70%
Brže useljenje
Zainteresiranost raste ne samo za niskoenergetske obiteljske kuće nego i za višestambene zgrade, a za to su zaslužne i tvrtke koje atraktivnim arhitektonskim rješenjima privlače pažnju investitora.
- Iz našeg iskustva, ovaj oblik gradnje u današnje vrijeme postao je zanimljiviji od klasične gradnje kuća – tvrdi Hajdarovac.
Slabiji od Slovenije
Uspoređujući se se ostalim zemljama u regiji (bliže istočno okruženje), prednjačimo u gradnji niskoenergetskih kuća. No, u zemljama poput Austrije, Švicarske, Njemačke i Slovenije primjena naprednih tehnologija gradnje, koje su u skladu s ekološkim principima, ipak je više zastupljena nego kod nas. Razlog tome su ponajprije državni poticaji koje se daju investitorima u tim zemljama.
Sukladno tome, objašnjava Hajdarovac, investitori u našem zapadnom okruženju skloniji su većim investicijama u domeni strojarskih instalacija, kao i što većoj energetskoj učinkovitosti montažnih kuća koje naručuju iz Hrvatske. Uz gradnju niskoenergetskih kuća, nadolazeći europski trend, koji polako dolazi i do nas, pasivne su kuće. Razlika je između tih dviju gradnji u razini kontrolirana protjecanja zraka i izolaciji. No, problem su, kao i u prvom slučaju, državni poticaji.
- Oni bi pogurali građevinarstvo i u tom smjeru – zaključuje Hajdarovac.
Možda se varam, ali ove kuće će pokalo biti sve manje i manje popularne u svijetu. Njihova prednost je u puno manjim režijama, no kako s vremenom tehnologija napreduje tako danas izolacija za betonske kuće isto napreduje i smanjuje režije. Ne treba zaboraviti i to da su ovakve kuće ipak puno manjeg vijeka i da će druga generacija možda morati rušiti ili napustiti kuću - dok je beton praktično vječan uz renoviranje ... A pošto su kuće obično preko 100m2 (x400-700€ kvadrat) - 50000€ minimalno je mnogima puno za gradnju nove kuće i još na to troškovi rušenja stare ... samo moje mišljenje.