Možete li se sjetiti kad ste zadnji put vidjeli krijesnice? Vjerojatno prije deset ili više godina, posebno ako živite u gradu. Krijesnice (Lampyridae) su kukci koji žive na svim kontinentima u područjima tropske i umjerene klime. U svijetu postoji oko 2.000 vrsta, dok u Hrvatskoj obitavaju dvije vrste: ivanjska krijesnica (Lampyris noctiluca) i mala ivanjska krijesnica (Lampyris splendidula). U nekim krajevima zovu se ivanjskim kukcima jer lete u noći Svetog Ivana, između 23. i 24. lipnja. Ovisno o vremenskim prilikama, mogu i ranije letjeti, a njihova se svjetla najčešće vide noću između 21 i 22 sata. Krijesnicama odgovaraju vlažna i topla staništa poput šumaraka u blizini jezera, rijeka i močvara. Krijesnice nisu štetne niti za biljke niti za ljude, a obitavaju hraneći se drugim životinjama (puževima, ličinkama drugih kukaca i sl.). Njihova populacija opada diljem svijeta dok se gomilaju stvari koje im predstavljaju prijetnju. National Geographic piše kako se SAD-u čak 18 vrsta suočava s izumiranjem, a stručnjaci kažu da su ugrožene i globalne vrste.
Krijesnice su biolumiscentni kukci što znači da emitiraju svjetlo. Njihov svjetlosni organ se nalazi u zatku, a svjetlost emitiraju kako bi komunicirale, privukle partnera, obranile teritorij ili upozorile predatore. Mužjaci krijesnica obično lete, dok ženke na drveću ili u travi čekaju svoju srodnu dušu. Kod nekih vrsta čak jaja i ličinke mogu svijetliti, kao reakcija na dodir ili vibracije. Krijesnice žive obično 1-2 godine u stadiju ličinke te mjesec do dva kao odrasli kukac.
Znanstvenici još nisu sa 100% sigurnošću utvrdili razlog nestanka krijesnica, no najnovija istraživanja upućuju na to da je jedan od najvećih razloga, umjetna rasvjeta. Uzrok sve manjem broju krijesnica je djelovanje čovjeka na prirodu kroz urbanizaciju i svjetlosno zagađenje. S obzirom da krijesnice koriste svjetlosne organe prilikom međusobne komunikacije, umjetni izvori svjetlosti (svjetlo automobila, ulična rasvjeta, svjetlo iz domova ili izloga), uvelike ometaju njihovu komunikaciju, koja im je ključna za pronalaženje partnera za parenje. U cilju očuvanja krijesnica, važno je izbjegavati i uporabu pesticida širokog spektra i osigurati staništa sadnjom raznolikog grmlja, trava i cvijeća kako bi imale povoljno stanište i izvor vode.
Vođeni željom da pomognu krijesnicama u Hrvatskoj, skupina zabrinutih znanstvenika i studenata Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta i Sveučilišta u Wollongong-u u Australiji, pokrenula je 2019. godine volonterski projekt „Krešo Krijesnica – vratimo svjetla našeg djetinjstva“ kojim bi pomogli očuvati ovu vrstu kukaca. Misija kampanje jest saznati zašto se ugasila čarolija krijesnica.
Znanstvenici još nisu sa 100% sigurnošću utvrdili razlog nestanka krijesnica, no najnovija istraživanja upućuju na to da je jedan od najvećih razloga, umjetna rasvjeta. Smanjenjem intenziteta umjetne rasvjete možemo doprinijeti očuvanju ove životinjske vrste.
