Bez obzira na to imate li tek komadić zemlje u svojem vrtu ili malo dodatnog mjesta na balkonu ili terasi, ako se spremate za prve korake u urbanom vrtlarenju, prvi dani proljeća pravo su vrijeme za to.
Osim što je ovaj vid uzgoja voća, povrća i začinskog bilja postaje sve veći trend, postoje i mnogi objektivni razlozi zašto se tog posla valja prihvatiti. Naime, što god zasadili, bit će pri ruci kada zatreba i svježe jer je netom ubrano. Kada sadimo za sebe, povrće ne tretiramo nikakvim kemijskim sredstvima, dakle jedemo zdravo, a može se uštedjeti i određena količina novca koju inače ostavljamo na tržnicama ili u supermarketima. Vrtlarenje je i odličan način psihičkog opuštanja, prava mala anti-stres terapija, ali fizička rekreacija.
Prije nego se kao početnik upustite u urbano vrtlarenje, valja znati neke osnovne postavke i pravila kako bi posao prošao uspješno. Za balkonsko vrtlarenje prvenstveno ćete trebati tehničku opremu a to su, osim posuda, i sljedeći alati: ručne lopatice i grablje, “špric” kantica za zalijevanje, te nekoliko drvenih potpora, primjerice, za jagode i mini rajčice. Treba znati da u sanducima i lončanicama možete zasaditi baš sve, od začinskog bilja i korjenastog povrća do rajčica, paprika, jagoda, salata, različitog lisnatog povrća...
Sadite li u njima, svakako koristite kvalitetnu zemlju koja se može kupiti u vrtnim centrima. Može se koristiti i kombinacija supstrata i piljevine. Načelno, svaka vrsta traži svoju vrstu zemlju, ali u početku vrtlarenja to ipak nije presudna stvar. Važnije je u posudi u kojoj se sadi napraviti drenažu te imati na umu da se zemlja u posudama brže suši od zemlje u klasičnom vrtu pa je i zalijevanje češće, posebno za jako vrućih, sparnih ljetnih dana. Najbolje je biljku zalijevati uz sam korijen. Jedna je od najvažnijih stvari zasađeno povrće zaštititi od vjetra.
– Sadimo li i u velikim i u malim vrtovima, moramo poštovati agroklimatske uvjete, odabrati supstrat i genetski potencijal (presadnicu ili sjemenje). Jako je važno paziti da se mlada biljka ne prehladi, što je čest slučaj. Prehlađena biljka ne daje dobar prinos. Posebno su osjetljivi rajčica i paprika – ističe Jurica Glumpak, dipl. ing. agronomije, dodajući i da vrtlarima uvijek preporučuje sadnju u supstratu. Ako želite prihranjivati povrće, koristite isključivo prirodno, organsko gnojivo.
Povrće zasađeno na balkonu manje je izloženo različitim bolestima, štetnicima i puževima. Može se uzgajati iz sjemena ili iz presadnica. Kupujete li presadnice, birajte one koju izgledaju svježe i dobro razgranatih korjenčića. Dobro je napomenuti da biljke pri sadnji i sjetvi treba “upariti”. Ako više različitog povrća sadite u istoj posudi, znajte da, primjerice, krastavci vole obilato zalijevanje, a luk, ako je u prevlažnoj zemlji, može istruliti ili biti manje otporan. I cvjetača voli vodu, ali i puno sunca. Ako je u prevlažnoj zemlji, dobiva neugodan miris.
Paprike i rajčice odlično se slažu i vole sunce, a korabica je društvena biljka pa je posadite uz peršin i mrkvu. Evo i nekoliko trikova: rajčice, tikvice i grah sadite uz balkonsku ogradu uz koju ćete ih moći pričvrstiti. Krumpir koji vam je u ostavi proklijao ili se smežurao poslužit će kao odličan sadni materijal. Povrće poput krastavaca, tikvica, graha ili graška treba brati redovito jer se tako biljka potiče na stvaranje novih plodova.
U svom vrtu možete zasaditi i voće, a najjednostavnije su za uzgoj jagode. Što god da zasadili, znajte da je ipak potrebno iskustva da biste osjetili kojoj vrsti treba koliko sunca, vode, prihrane i pažnje. Svakako, ne odustajte ako prvi urod ne bude savršen. Kad je u pitanju vrt, isplati se biti strpljiv!
>>Multipraktik kolica za vrtlarenje skrivaju i spremnik za alat
Plodovi mrkve se ne beru i mrkva ni nema jestive plodove, već kod mrkve koristimo korijen, a ne plod, koji se iskapa, jer mrkva raste u urbanom supstratu.