Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Patentirali sir u orahovu listu

Koliko je točno godina prošlo od te večeri, kad se nakon puta Mirjenko Mrakovčić konačno vratio kući, više ni on ni njegova supruga Vesna ne mogu se dogovoriti...
20. kolovoza 2014. u 12:11 7 komentara 7880 prikaza
mrakovčič
Foto: Goran Kovacic/pixsell
Pogledajte galeriju 1/16

Koliko je točno godina prošlo od te večeri, kad se nakon puta Mirjenko Mrakovčić konačno vratio kući, više ni on ni njegova supruga Vesna ne mogu se dogovoriti. Pamte jedino da tome ime više od deset ljeta. Putovanje s kojeg je Mrakovčić stigao bilo je dugo, do Meksika, gdje je radio na brodu. Jasno je onda da mu se žurilo u Kornić na otoku Krku, da što prije zagrli obitelj koja ga je čekala. I danas dobro pamti, pa se zadovoljno osmjehuje dok prepričava, kako li ga je samo iznenadila supruga Vesna. Za vrijeme njegova izbivanja, što od nervoze čekajući ga, što ne znajući kamo s mlijekom, njihovu je konobu doslovno napunila kolutima ovčjeg sira. Znala je ona i prije napraviti tu ukusnu deliciju, ali u ovolikim količinama nije nikada.

Malo-pomalo počeli su se nazirati obrisi obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva registriranog 2001. godine.

Po starinskoj recepturi

Vremena kad je Mirjenko išao Krkom s košarom u ruci i nutkao sir ugostiteljima da ga uzmu i kušaju, a da pri tom ne plate, srećom po Mrakovčiće, odavno su iza njih. Na 320 hektara livada i pašnjaka danas pase njihovih 300 muznih krčkih ovaca, a da proizvedu još pet puta više od dosadašnjih pet tona sira godišnje, ne bi im bio problem pronaći kupce koji uglavnom dolaze na njihov kućni prag. Garažu koju su imali ispod kuće preuredili su – što kreditom, što bespovratnim sredstvima – u siranu u kojoj po starinskoj recepturi, bez pasterizacije i kuhanja, nastaje ukusni sir. I to nekoliko vrsta:

– Dosadilo mi je bilo okretati samo bijeli sir pa sam počela eksperimentirati. Napravila sam sir koji izgledom sliči dimljenom – crne je kore, ali tu je boju poprimio od orahovog lista u kojem dozrijeva. Dali smo mu ime Črni bodul i zaštitili ga patentom, kao i Zeleni bodul kojem sam dodala aromu ružmarina. Taj sir ima i ljekovito svojstvo jer potiče cirkulaciju, pomaže kod koncentracije i liječi glavobolju – priča Vesna Mrakovčić.

Vesnine noćne čarolije

Svoje čarolije ova po struci trgovkinja obavlja na malim sirevima, najčešće noću kad sve utihne. Njezin sir Magriž ima aromu kadulje i smilja, a sir kojemu dodaje kominu masline (otpad nastao nakon pravljenja ulja) i kojeg je smislila prije tri godine kupci su iznimno dobro prihvatili. U ponudi su još i “obični” te dimljeni sir i skuta. Ali i maslinovo ulje: – Zbog vremena kada što treba raditi ovca i loza ne mogu ići skupa, ali ovca i maslina mogu. Na 13,5 hektara imamo posađene masline i godišnje proizvedemo oko 500 litara ulja – govore supruzi.

Jasno je da s toliko ovaca i maslina njih dvoje ne bi mogli sami izaći na kraj pa su u sirani zaposlili djevojku iz Križevaca, a na pašnjaku njihove ovce čuva mladić iz Požege. Među otočkim svijetom nisu uspjeli pronaći nekoga tko bi se na njihovu gospodarstvu bavio poljoprivredom. Ali zato taj posao radi njihov 21-godišnji sin Marko, po struci veterinarski tehničar. On je i zaposlen u “Magrižu” i on će jednoga dana od obitelji preuzeti dobro uhodan posao u koji je uloženo mnogo truda i ljubavi:

mrakovičić | Autor : Goran Kovačić/Pixsell Foto: Goran Kovačić/Pixsell

– Treba se puno raditi, ali onome tko ovaj posao voli to nije teško. Mi živimo od toga bez stresa i straha da ćemo propasti. A nije sve uvijek bilo tako. Do rata smo imali trgovinu voća i povrća i nešto ovaca, za sebe. Kad je županija financirala projekt za proizvođače sira, javili smo se i mi. Odbijeni smo, uz obrazloženje da ne ulijevamo povjerenje da ćemo novac koji bi dobili dobro utrošiti. A mi smo, evo, do danas opstali – govore Mrakovčići.

Eh, da opstali. Pa upravo je njihov polutvrdi sir Zeleni bodul na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Wisconsinu u Americi od maksimalnih stotinu osvojio 99,65 bodova. Te su ocjene ovaj krčki ovčji sir plasirale među deset najboljih tvrdih sireva na svijetu.

– Jedino smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u svijetu koje se plasiralo iznad minimuma – kaže Mirjenko Mrakovčić.

Raspetljavanje zemljišta

Planova i želja o povećanju proizvodnje, proširenju stada te bavljenju agroturizmom ovaj obitelji ne nedostaje. Ali da bi sve tako bilo, netko bi trebao raspetljati zamršeni zemljišno-knjižni čvor u kojem su se Mrakovčići našli. Pet godina trebalo im je da srede nered koji je netko drugi napravio i razriješe tko je upisan na koju česticu na zemljištu koje pripada državi. Kada su uspjeli i prije dvije godine na natječaju dobili te terene pa sklopili ugovor o najmu, crkva je ustvrdila da je to zemljište zapravo njihovo.

– Istu zemlju u isto vrijeme mi smo dobili u najam, a crkvi je vraćena pa sad oni traže poticaj, iako nemaju ovaca. Htjeli smo preseliti siranu iz kuće i na jednom mjestu smjestiti i nju i objekt u kojem bi posjetiteljima mogli ponuditi agroturističku usluge. Ali, izgleda da u poljoprivredi nema naprijed – priča Mirjenko Mrakovčić dok dolazimo do pašnjaka na kojem su njegove ovce.

Zazvao ih je, no nisu ga baš poslušale. Kad ih je dozvao njegov sin Marko, jedna po jedna krenule su za njim: – Vidi se tko je gazda – nasmijao se mladić.

>>Dva očeva 'zmaja' zamijenili kombajni od 2 milijuna kuna

Osobna iskaznica

  • 300 ovaca imaju Mrakovčići na svom gospodarstvu na otoku Krku
  • 25.000 litara mlijeka godišnje dobiju od svog stada muznih ovaca
  • 320 hektara površina je livada i pašnjaka na kojima obitava njihovo blago
  • 13,5 hektara imaju zasađeno maslinama i godišnje proizvedu oko 500 litara ulja
  • sjedište gospodarstva nalazi se u Korniću na Krku, u Ulici 17. travnja na broju 13, gdje na kućnom pragu i prodaju svoje proizvode. Za kupce koji nisu u mogućnosti posjetiti ih, poštom šalju pakete, a proizvode je moguće naručiti preko stranice gospodarstva www.krcki-sir.com

Kako stići

Mjesto Kornić u središtu je otoka Krka nedaleko od grada Krka u uvali Punat. Od grada Krka Kornić je udaljen 5,92 km, od Punta 4,10 km, a od Krčkog mosta (Šmrika) 34.68 km.

U poslu samonikli baš poput biljke magriž

Svoje gospodarstvo Mrakovčići su nazvali Magriž, prema samonikloj biljci koja raste na krčkim pašnjacima pa je zato ovčje mlijeko ovdje posebnog okusa, a sir specifične arome. Kako ga spravljaju, opisali su i na internetskoj stranici gospodarstva www.krcki-sir.com, preko koje se proizvodi mogu i naručiti.

Koliko su priznanja za svoje sireve Vesna i Mirjenko dobili u Hrvatskoj, teško je i nabrojiti. Samo lani na različitim su sajmovima četiri puta bili šampioni, kući su donijeli isto toliko zlatnih medalja i posebno priznanje za paletu proizvoda... Zlatnu medalju su dobili i u Sloveniji i u Novom Sadu...

Ovi vrijedni supružnici roditelji su četvero djece – kćeri Jasmine i Mirjenke i sinova Bojana i Marka. Svi, osim Jasmine, žive na Krku. Fotografija Mirjenke i njezina sina Matea krasi etiketu maslinova ulja koje proizvode Mrakovčići.

Primorsko-goranska županija

  • broj stanovnika: 296.123
  • površina županije: 3588 četvornih km
  • površina poljoprivrednih hektara: 126.051
  • udio u broju poljoprivrednih proizvođača RH: 2,10 %
  • najvažniji poljoprivredni proizvodi koji se proizvode u županiji: sir, vino, med, maslinovo ulje, otočka janjetina (Krk, Cres, Rab), krčki pršut
  • izvoz poljoprivrednog sektora županije: u 2012. – 62.235 kn, u 2013. – 30.720 kn
  • najveće poljoprivredno-prehrambene tvrtke na području županije: PIK d.d. Rijeka
  • udio u poljoprivrednim površinama RH: 9,70%
  • broj IPARD korisnika i korisnika drugih EU fondova, a vezano za poljoprivredu: 24 ugovorena, 6 isplaćenih

Elipso

  • crnaguja1950:

    naravno da se može,ovakve vijesti ulijevaju nadu iako država čini sve da ovako vrijedne ljude uništi i natjera u dužničko ropstvo na sve moguće načine.

  • luena 01:

    Cestitke ,jako lijepa vijest o nasim malim proizvodjacima...

  • Avatar nijeminišta
    nijeminišta:

    super da i u hrvatskoj netko nešto proizvodi. bravo!