Ruža je jedna od najbrojnijih cvjetnica u našim vrtovima i okućnicama, a brojne sorte i boje dio su kulture življenja. Sve su izložene bolestima, a najozbiljnija i najprepoznatljivija među njima je zvjezdasta plijesan (Marssonina rosae). Sve se bolesti ruža, pa tako i zvjezdasta plijesan, mogu pojaviti kad počne vegetacija i traju od početka pojave listića i cvjetova do kraja vegetacije.
Vlaga i temperatura
Bolesti se pojavljuju kad se stvore povoljni uvjeti, vlaga i temperatura, nezavisno od faze razvoja ruža. Patogenoj gljivici koja uzrokuje zvjezdastu plijesan najviše odgovaraju vlažni uvjeti i više proljetne temperature (optimalno 24C). U takvim je uvjetima potrebno 7 sati da spore prokliju i već za tri do deset dana pojavit će se prvi simptomi. Od tada se nove spore pojavljuju svaka tri tjedna, ako se biljke redovito ne pregledavaju i ne štite, zvjezdasta se plijesan može pojaviti na svim grmovima.
Simptomi se najčešće prepoznaju na listovima, na kojima se s obje strane pojavljuju tamne pjege različitih veličina. Pjege su okružene žutim zonama, a napredovanjem bolesti pjege se šire, žuta zona zahvaća cijeli list koji na kraju otpadne. Bez mjera zaštite grmovi mogu požutjeti, lišće otpasti, što ugrožava i razvoj biljaka.
Pregledajte biljke
Kad primijetite zarazu, najbolje je odrezati oštećene dijelove biljke te ukloniti ili spaliti bolesno lišće. Nakon toga primijenite preventivne fungicide kako biste smanjili daljnji napad. Preventivnu zaštitu provodite fungicidima kao što je Dithane DG Neotec na osnovi djelatne tvari mankozeb, koji u sebi sadrži mikrohraniva mangan i cink, važna u sintezi klorofila, pa pozitivno utječe na ishranu i ukupnu kondiciju biljke. Može biti u obliku dispergirajućih mikrogranula pa se manje praši i ispire, pruža vrlo dobru pokrovnost i stabilnost suspenzije, a pospješuje tzv. zeleni efekt na listovima. Na ružama se primjenjuje u dozi 210 g/1000. m². Patogena gljivica zadržava se na otpalom lišću pa je važno jesensko čišćenje. Treba ukloniti i uništiti otpale listove i odrezati sve zaražene grančice kako spore ne bi imale gdje prezimiti. Prije vegetacije, preporučuje se tretiranje biljaka sumpornim pripravcima, kao Cosavet DF (35 g na 100 m²). Sumpor već stoljećima koriste poljoprivrednici, u EU se bez problema primjenjuje i u vrtovima koji ne primjenjuju kemikalije. Spore patogenih gljivica ne mogu klijati u sumpornom filmu, a da bi bio djelotvoran sumpor na biljkama mora biti prije nego spore s tla dospiju na površinu lista. Lako se ispire kišama pa ovu mjeru treba ponavljati do vegetacije. Sumpor dobro djeluje i na sivu plijesan i hrđu. Najgori scenarij može se izbjeći redovitim pregledom biljaka, preventivnim mjerama zaštite koje uključuju uklanjanje i uništavanje otpalih zaraženih listova i primjenu fungicida.
