Naslovnica Zeleni trendovi Zlata vrijedan

Od studija prava se odmara na njivi i sadi batat, lubenice, jagode...

Diana Prpić (26) s majkom Snježanom, ocem Vladom i bakom Marom obrađuje u Brežanima, selu nedaleko od Karlovca, 14 hektara zemljišta
09. kolovoza 2016. u 10:20 2 komentara 2661 prikaza
OPG Diana Prpić
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Apsolventica je na Pravnome fakultetu, a od knjiga i priprema za ispite najbolje se opušta – na njivi. Dobije tako neku novu snagu i, kaže, lakše pamti. Njezino je ime Diana Prpić, ima 26 godina i s obitelji – majkom Snježanom, ocem Vladom i bakom Marom – živi u Pokupskoj dolini, u Brežanima, selu s pedesetak kuća, nedaleko od Karlovca.

Poljoprivredom je opčinjena još od malih nogu, kopa, plijevi, sadi, vozi traktor, a na štandu u gradu prodaje ono što sama uzgoji – jagode, lubenice, krumpir, grah plavac i trešnjevac, hokkaido i kabocha tikve, bundeve prinčeva kruna te batat kojeg ima četiri vrste.

Batat je hit među mladima

– Najslađi je onaj narančasti iznutra, idealan za kuhanje, za pire. Bijeli je jače teksture i od njega je odličan pomfrit. Žućkasti i ljubičasti podjednaka su okusa. Kad pravite kremšnite od batata, u kolač ne idu jaja, a smanjen je i unos šećera. Batat je među prve tri namirnice u borbi protiv zloćudnih bolesti, u prehrani se koristi i njegovo lišće koje se priprema kao špinat, a od njega se može praviti i čaj za smirenje. Preporučuje se u prehrani dijabetičara. Samo, sladak je i miševi ga rado jedu – govori nam Diana ispred polja na kojemu je u obližnjemu Vukmaniću posadila batat, u nas poznat još i kao slatki krumpir.

Uzgoj batata započela je prije četiri godine, proizvede ga deset tona, a više kupaca ima među mlađom populacijom, pogotovo među mladim mamama koje tu namirnicu samu ili u kombinaciji s brokulom ili tikvicom, na primjer, pripremaju djeci. Sve više kupaca Diana ima na sajmovima, na koje često odlazi. Prosječna cijena za kilogram batata je 15 kuna. Sadi ga sredinom svibnja, vadi modificiranom vadilicom sredinom rujna. Presadnice prave ona i mati jer im je tako proizvodnja jeftinija. Po sadnici ima kilogram prinosa, a rekorder joj je bio narančasti batat čiji je jedan gomolj težio čak dva i pol kilograma.

Na 14 parcela Diana obrađuje ukupno 14 hektara zemljišta, a polovica je u ekološkoj poljoprivredi – batat, grah, tikvice, ječam. Uzgajaju i ovce, ličke pramenke, kojih, s ovnom i janjcima, trenutačno ima šesnaest. Zemlje joj nikada dosta pa nam, dok hodamo kroz selo i odlazimo do njezinih njiva, pokazuje koji bi joj komadić još dobro došao, što bi ondje posadila, zbog čega ju zadirkujemo kako susjedi zasigurno spuštaju rolete kad ju vide, govoreći da opet traži gdje će orati i kopati. Posadila je i 18.000 sadnica pet sorti jabuka i očekuje prinos deset tona. Uzgaja i kupus sorte krautman za koji kaže da je odličan za kiseljenje u vreći, a koji prodaje s prikolice.

Na jedan i pol hektar uzgaja lubenice, čiji je godišnji prinos 100 tona.

– Malo sam i eksperimentirala pa lubenicu kalemila na buču. Tako će biti slađa i veća te otpornija na bolesti – tumači.

No, nije to njezin jedini pokus. U ljetnoj kuhinji kuha pekmez, po starinski.

– Isprobavala sam kakva je okusa jagoda s cvijetom bazge i jagoda s čokoladom, istraživala što smiju dijabetičari pa džem od jagoda pravim i sa šećerom, ali i s fruktozom. Probala sam i sa stevijom, no tad ima gorak okus. Ekstrakt vanilije sam dodavala u buču... U pripremi jagoda za džem pomaže mi baka, ona i održava kuću, pomaže oko ovaca, skuha ručak i dočeka nas s jelom kada dođemo iz polja. Iako, najslađi su obroci na njivi. Tata je zadužen za strojeve i pripreme zemlju za sadnju, ide i u berbu. A svi zajedno uživamo u plodovima prirode, pravimo sok od bazge, likere od šumskoga voća, zasad samo za sebe... – nabraja Diana.

Batat je među prve tri namirnice u borbi protiv zloćudnih bolesti. Preporučuje se u prehrani dijabetičara

Obitelj Prpić se i prije rata bavila poljoprivredom. Kada je buknuo rat, sedam su godina svi bili u progonstvu u Karlovcu, a kad su se mogli vratiti svojoj kući, nastavili su ondje gdje su bili stali. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo registrirali su 2003. godine, na baku Maru od koje ga je Diana lani preuzela jer se baka nije mogla nositi s internetom i mailom. Modernim tehnologijama Diana je privukla i nove kupce. Njoj je pak najljepše raditi s ljudima i već se milijun puta uvjerila kako osmijeh čini čuda pa zato ova vesela djevojka na štandu ispred robne kuće u Karlovcu proda više nego njezina mati.

Pa kad je toliko opčinjena poljoprivredom, zašto se odlučila za studij prava, zanimalo nas je.

– Poljoprivreda je oduvijek bila sastavni dio mog života, a studijem prava htjela sam proširiti vidokruge. Dvojila sam između medicine i prava i na koncu se odlučila za pravo. Ako danas-sutra i budem radila u nekome odvjetničkom uredu, na tužiteljstvu ili bilo gdje u struci, ja se sasvim sigurno neću odreći poljoprivrede. Možda ću osam sati raditi u uredu, a sve drugo vrijeme na zemlji – izgovara ova djevojka zastavši pokraj njive uz Kupu, na kojoj ima posađene jagode, od kojih je, zapravo, sve i krenulo.

– S četiri tisuće došli smo na 26.000 sadnica – kaže.

Jagoda godišnje imaju oko deset tona. Uzgoje i 20 tona krumpira, po tonu graha i tikvica... Siju ječam, zob i kukuruz, a pašnjaci na kojima pasu njihove ovčice ekološki su.

– Najveća je nagrada za trud kad se ovca ojanji – ushićeno izgovara pokazujući nam svoje stado.

Kao i u svakome drugom seoskom domaćinstvu, i Prpići drže svinje i kokoši.

Odlazi na brojne edukacije

A uza sve obveze na imanju i fakultetu, Diana nađe još i snage i vremena za brojne druge aktivnosti. Članica je Kulturno-umjetničkoga društva Sveti Rok iz Brežana, završila je tečaj za vatrogastvo i aktivna je u vatrogasnoj jedinici, u Udruzi Korak je mentorica i drži predavanja nezaposlenim ženama, podučavajući ih kako, na primjer, uzgojiti jagode. Završila je tečaj svile i keramike i tečaj prve pomoći.

– I dobrovoljna sam darivateljica krvi – dodaje Diana.

Ta djevojka piše i pjesme, za što je već dobivala i nagrade. Što se pak tiče poljoprivrede, išla je na brojne edukacije, poput one za ekološku proizvodnju, zatim za pisanje projekata, pa na tečaj za voćarstvo...

– Htjela bih na jednome hektaru uzgajati maline sorte polka, zbog čega ću se javiti na natječaj. U planu mi je i podizanje još jednoga plastenika koji će imati grijanje na obnovljive izvore energije pa ću tako uštedjeti na računima za struju. Tu bih imala vlastito klijalište za proizvodnju batata. Ne bojim se ni rada ni novih izazova – govori Diana.

Zanimljivo, svi su njezini planovi za budućnost vezani uz rodno selo i poljoprivredu o kojoj govori srčano i s puno ljubavi. Pravo, zapravo – i ne spominje....

Sutra predstavljamo OPG Josipa Pintara iz Gornjeg Kosinja. Uzgaja batat i lički krumpir, ličke pramenke i goveda angus.     

>> Masline i tradicija bili su presudni da se iz Zagreba vrate na otok

>> Strojnom mužnjom paške ovce smanjili troškove na farmi

OPG Diana Prpić

Obrađuje 14 hektara zemljišta – polovina je u vlasništvu, a polovina u najmu – na kojem proizvodi jagode (10 tona), lubenice (100 tona), batat (10 tona), krumpir (20 tona) te po tonu graha i tikvica. Pola je proizvodnje u ekološkoj poljoprivredi. Sije ječam, zob i kukuruz, uzgaja ovce, ličke pramenke. Od batata i butternut tikvica pravi i džem, a ima i džem od jagoda. Butternut tikvice prerađuje i u sok.     

Kako doći do OPG-a Prpić

Brežani su selo sa stotinjak stanovnika u Pokupskoj dolini, na petnaestak kilometara udaljenosti od Karlovca. OPG Diane Prpić nalazi se na kućnom broju 12  

Elipso

  • Avatar Daruvar_
    Daruvar_:

    I Sinčić je počeo s batatom. Očito je da gospođicu Prpić čeka velika karijera jer je pametna, marljiva i dobra.

  • Avatar maxist
    maxist:

    pametno i dobro samo ne vidim vezu s "pravom"...postoje korisniji studiji za taj posao