Biblijski vrt u Kaštelima 15. obljetnicu utemeljenja obilježio je podizanjem spomen-ploče vinovoj lozi, odnosno kaštelanskom crljenku i njegovim srodnicima. Iako se spomen-ploče obično podižu ljudima, a ne biljkama, vinova loza je hraniteljica kojoj ljudi imaju na čemu biti zahvalni.
Vinovoj lozi posvećen je i poseban dio jedinog biblijskog vrta u Hrvatskoj u kojemu raste većina od 120 biljaka koje spominje Biblija.
Nekad vodeća sorta
– Ovaj maleni vinograd, koji se sastoji od 12 redova s po 12 trsova, poseban je jer u njemu raste kaštelanski crljenak i njegovi srodnici. Tu su još i babica, ninčuša, galvinuša, ljutun, plavac mali, dobričić, crljenak viški, rogoznička, vranac, grk i plavina – objašnjava Ivna Bučan, predsjednica udruge Biblijski vrt.
Kaštelanski crljenak Kaštelima je dao nezaobilazno mjesto na svjetskoj vinogradarskoj karti. Bio je vodeća sorta prije 500 godina, a u 20. stoljeću gotovo zaboravljena.
Iz različitih krajeva
Planetarnu slavu stekao je kada su 2001. godine Amerikanci otkrili kako zinfandel, najraširenija sorta u Kaliforniji, potječe upravo od kaštelanskog crljenka. Ustanovljeno je da je i talijanski primitivo ista sorta, kao i to da je roditelj najpoznatijoj hrvatskoj sorti, plavcu malom.
Sve to piše na spomen-ploči postavljenoj kod odrine koja se sastoji, kako kaže Ante Vuletin, na čiju je ideju podignuta, od "tri brata": kaštelanskog crljenka, zinfandela i primitiva.
– Genska je analiza pokazala da su te tri loze, donesene iz različitih krajeva svijeta, jedna jedina sorta. Ploče je postavio Agronomski fakultet iz Zagreba, edukativnog su karaktera, kao uostalom i cijeli naš biblijski vrt – kaže Ivna Bučan i napominje kako vinova loza ima posebno značenje i s obzirom na to da se u Bibliji spominje više od 300 puta. U njoj je vinova loza najspominjanija biljka, a iza nje slijede maslina, smokva, badem, rogač, šipak. Sve te biljke bile su i hraniteljice Mediterana. Naravno, sve rastu i u kaštelanskom Biblijskom vrtu, utemeljenom 1998. godine u povodu pohoda pape Ivana Pavla II. Splitu i Hrvatskoj.
Papa, koji će u travnju sljedeće godine biti proglašen svetim, osobno je na misi za mlade u Solinu posvetio maslinu koja danas raste na ulazu u vrt.
Biblija poznaje i povrtnice, ljekovito i začinsko bilje, žitarice. Sve te vrste uzgajaju se u okolišu Gospe od Stomorije, marijanskog svetišta iz 12. stoljeća. Ugođaj upotpunjavaju i umjetnička djela vezana za biblijske motive, primjerice jabuka Kažimira Hraste i Noina arka, koju je upravo za ovaj prostor napravio veliki umjetnik Vasko Lipovac.
