Smanjenje zagađenja okoliša obveza je o kojoj bi trebao razmišljati svaki pojedinac, a ako se pitate što možete i sami napraviti (uz recikliranje papira, plastike i stakla), idealno rješenje bilo bi kompostiranje. Možda vam se čini kako je to kompliciran postupak koji zahtijeva velik prostor i puno vremena, ali uz dobru volju, dovoljan vam je i – balkon. Biootpad čini više od 30 posto ukupnog otpada u kućanstvu, a postupkom biološke razgradnje organskih materijala otpad se smanjuje te kao rezultat nastaje kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari.
Kompostirajte i na balkonu
– Ovaj najstariji i najefikasniji postupak recikliranja otpada izvrstan je hobistički način očuvanja okoliša i pravilnog zbrinjavanja biootpada. Njime nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, potiču zadržavanje vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju njegovu mikrobiološku aktivnost, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti – ističe Jan Pecina iz vrtlarije Pecina.
Mjesto na kojem ćete držati kompost može biti i prikladan spremnik na balkonu, a najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut zaštićen od izravnih udara vjetra.
– Potrebno je izbjegavati mračna i hladna mjesta, a kompostirati se može i u hrpi koja može biti ograđena drvom, ciglom ili žicom – kaže i dodaje kako je za sam postupak potrebno usitniti organski otpad da bi se on lakše razgradio.
Potom treba u približno jednakom omjeru pomiješati organski otpad bogat dušikom jer se tako brže razgrađuje te organski otpad bogat ugljikom, koji osigurava prozračnost. Od biootpada za kompostiranje koji je bogat dušikom preporučuje se kora krumpira, ostaci voća, talog kave i ljuske jajeta, dok u biootpad za kompostiranje koji je bogat ugljikom ubrajamo uvelo cvijeće, korov, pokošenu travu i lišće.
– Materijal zatim treba staviti na hrpu i zaštititi ga od prejakog sunca i oborina, no ne smije ga se pokrivati plastičnim vrećama.
Miješajte kompost
Hrpu je potrebno povremeno preokrenuti da bi se osiguralo prozračivanje s obzirom na to da je zrak nužan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprečava pojavu neugodnih mirisa – objašnjava.
Pomaže i dodavanje suhog materijala poput grančica i suhoga lišća kako bi ono upilo vlagu. Da bi se provjerilo je li vlažnost komposta ispravna, dovoljno je komadić kompostirana materijala stisnuti u šaci.
– Ako ostane zbijen u grudice, dovoljno je vlažan. Nakon otprilike desetak mjeseci, kada kompost postane rastresit, tamne boje i poprimi specifičan miris šumske zemlje, spreman je za korištenje – navodi Pecina.
