Prva asocijacija na proljeće svakako je buđenje prirode. Proljeće označava početak nove vegetacijske sezone. Iako kalendarski nastupa tek krajem ožujka, naznake novoga godišnjega doba mogu se vidjeti i znatno ranije, čak u siječnju. Tako je, primjerice, moguće uočiti privlačne cvjetiće kako se probijaju kroz ostatke snijega, prošlogodišnje suho lišće ili pak kako nastoji obojiti još uvijek neozelenjene travnjake. Riječ je, dakako, o proljetnicama, odnosno vjesnicima proljeća.
Vjesnici proljeća duboko su ukorijenjeni u našu kulturu i običaje, a primjena im je jako široka. Naime, mogu se koristiti u proizvodnji parfema, homeopatiji u medicinske svrhe, hortikulturi, cvjećarstvu, pa čak i kulinarstvu. Primjerice, mogu se upotrebljavati za ukrašavanje i aromatiziranje različitih jela, kao dodaci salatama i umacima, ali i u proizvodnji bezalkoholnih i alkoholnih pića. Primjeri su mirisna ljubica ili šumski cecelj.
Proljetnice zapravo nisu međusobno srodne biljke i ne pripadaju određenoj skupini. Međutim, njihova zajednička osobina koja ih i povezuje svakako je činjenica da cvjetaju na samom početku vegetacijske sezone, a cvjetovi su kod svih proljetnica često jednako privlačnih žarkih boja. Gotovo sve su zeljaste biljke (visibaba, kukurijek, kockavica i sl.), a osim toga uglavnom su trajnice, odnosno višegodišnje su biljke. Najčešća staništa vjesnika proljeća su svijetle kontinentalne šume.
Osim šuma, mogu se javiti i na različitim tipovima travnjaka, pašnjaka, u pukotinama stijena i sl. Zbog svoga izgleda ovo se bilje često koristi i kao ukrasno bilje tako da nije neobično da su ih parkovi, dvorišta i vrtovi kuća obično prepuni. Jedino stanište na kojem ne nalazimo proljetnice jesu vazdazelene šume. Ovo bilje ima veliku važnost u ekosustavu jer u doba dok druge biljke još spavaju proljetnice predstavljaju prave male riznice nektara i peluda kukcima koji ih oprašuju.
Nažalost, mnoge su proljetnice danas ugrožene, a jedan od glavnih razloga svakako je njihovo pretjerano, odnosno neodrživo sakupljanje. Osim toga, zbog pretjeranoga ugrožavanja prirodnih staništa, i to širenjem građevinskih područja, krčenjem šuma, ali i odvodnjavanjem i melioracijom područja dolazi do ugrožavanja vjesnika proljeća. Prirodni razlozi pak mogu biti nestanak leptira, pčela, bumbara, odnosno oprašivača, kao i zarastanje travnjaka zbog košnje i ispaše.
Jaglac
Na našim prostorima samonikli je običan jaglac, čiji se žuti cvjetovi vrlo često mogu vidjeti kako izviruju ispod snježnog pokrivača u rano proljeće. Treba ga redovito zalijevati, a nakon cvatnje može se posaditi u vrtu
Bergenija
Ova biljka slovi kao vrlo zahvalna trajnica za gredice i kao pokrivač tla. Budući da se brzo šire, pogodno ih je saditi ispod drveća, no treba paziti da ne uguši ostalo bilje
Narcis
Lako se uzgajaju, slobodno se šire i cvatu iz godine u godinu. Sade se na dubinu od 10-15 cm, a tijekom rasta ih treba izdašno zalijevati i, kad im lišće uvene, pustiti ih da se osuše
Zumbul
Lukovičasta je trajnica koju krase brojni jednostavni cvjetići, a cvate od ožujka do travnja ispunjavajući vrt intenzivnim slatkastim mirisom. Za vrtnu sadnju sade se na dubinu 15–20 cm, a jednak je i razmak sadnje
Kukurijek
Cvatu prekrasnim bijelim, crvenim, ljubičastim i nijansama zelene boje i vrlo su efektni na livadama ili kad su posađeni uz listopadno drveće, a korisno ih je prihraniti kompostom
Dvolisni procjepak
Listovi su skupljeni u guste rozetaste skupine. Viseći su cvjetovi skupljeni u piramidalni grozd od 15-ak cvjetova po stabljici. Prekrasno izgledaju u kombinaciji s azalejama i rododendronima
Kockavica
Kockavica ne cvate dugo, ali zato neke vrste imaju pomalo egzotičan izgled. Lukovice joj se sastoje od mesnatih slojeva, a oprez je poželjan ako su u blizini mala djeca jer je cijela biljka otrovna
Ciklama
Listovi su joj srcoliki, obrubljeni srebrnastom čipkom, dok su cvjetovi na dugim stapkama raznih boja – od bijele, ružičaste, crvene do ljubičaste boje. Ciklamu možemo saditi na otvorenome na gredice
Šafran
Dolaze u puno boja, no najuobičajenije su svijetloljubičasta, plava, žuta i bijela. Jako dobro podnose mraz i najbolje uspijevaju u hladnim i hladnijim predjelima
Đurđice
Đurđice se šire šumskim tlom nježnim nadzemnim podancima koji imaju zašiljene ovalne listove i nježne cvjetne stabljike ukrašene malim bijelim zvonolikim cvjetovima
Kockavica
Ne cvate dugo, ali zato neke vrste imaju pomalo egzotičan izgled. Lukovice joj se sastoje od mesnatih slojeva, a oprez je poželjan ako su u blizini mala djeca jer je cijela biljka otrovna
