Kad je prije tri godine 110 tisuća četvornih metara zemlje u Habijanovcu u blizini Vrbovca zamijenila vrtom od 110 četvornih metara u Malinskoj na Krku, Zlata Nanić, hrvatska pionirka eko-proizvodnje i nekad vlasnica tvrtke Bio-Zrno, nimalo nije požalila.
– Nakon 22 godine došlo je vrijeme za promjene – kazala nam je. Prije se brinula o puno ljudi, sada radi za svoju dušu. Kontakt sa zemljom i prirodom nije izgubila, u njezinom rajskom vrtu raste sve što vam srce može poželjeti. Kako joj i priliči, počastila nas je organskom kavom zaslađenom kokosovim šećerom, sušenim jabukama, šljivama i smokvama, a nakon ove zdrave okrjepe krenuli smo u obilazak, kako ona kaže, donjeg, srednjeg i gornjeg vrta. Naravno, susjedi su joj prepustili brigu o svom dijelu, jer uostalom tko osim Zlate Nanić može iz tako male zelene površine izvući maksimum.
Piše, predaje
Uz brigu o vrtu i dalje piše, obilazi sajmove, redovito ljude savjetuje, održava predavanja, radionice, suši voće, povrće, odlazi na razmjene sjemena. Doskočila je i otočnoj škrtoj crvenoj zemlji, prihranjivala ju je razmućenim stajskim gnojem, a vlagu uspjela sačuvati malčiranjem. Zato njezin vrt jednostavno buja. Uz brojno povrće, ima ondje čička, daikona, kakija, limuna, grejpa, kivija, pa čak i grožđa sultatine od kojih dobivamo grožđice, nekoliko vrsta malina, borovnica, jagoda mjesečarki i goji bobica.
– Izuzetno su ljekovite, pune antioksidansa i prirodno intenzivno slatke – objašnjava Zlata. Uzgaja i puno sjemena, u proljeće joj je, veli, vrt pun "duhova", bilje prevuče bijelim plahtama u koje ubaci solitarne pčele.
I u sušenju voća i povrća uvijek uvodi novosti, u njezinome asortimanu nađe se sušenih krušaka citronki, trešanja, višanja, bresaka, marelica, jagoda, zapravo sve voće. U Zlatinoj je ponudi i čips od kelja, šalša, "zlaneta" ili kako narod veli domaća vegeta, sušeni listići stevije. Usput preporučuje da se lišće, kako bi zadržalo zelenu boju, suši u hladu.
– Jedite što više kelja i raštike, izvor su čistog zdravlja. I ukiseljeni tušac, zapravo korov u vrtu koji ljudi redovito plijeve. Rijetki znaju da je pravi rudnik omega 3 masnih kiselina – savjetuje naša domaćica.
I samoniklo bilje
U Zlatinu smo vrtu naišli i na ljekoviti amarant ili štir, žitaricu Inka i Asteka, čije su sjemenke odličan začin jelu, nekoliko vrsta kineskog kupusa, čičoku, mahune izrasle u nebo, no i na zanimljivu instalaciju – okomitu gredicu, za što je poslužila plastična cijev. Ondje u simbiozi žive puzavica prkos, rajčice, divlji tušac, a bilo je i dinja.
– U mojem se vrtu hoda na trepavicama – šali se Zlata, koja je iskoristila svaki centimetar zemlje. Uspješna je i u umjetnoj oplodnji. Na ženski je cvijet tikvice stavila muški i ostavila ih da budu zajedno. Ostalo neka odradi priroda. Zadovoljna je novim mjestom življenja. Samo u krugu kuće u kojoj stanuje otkrila je čak 40 samoniklih jestivih i ljekovitih biljaka.
Ukiseljeni motar prema receptu Z. Nanić
Recept za ukiseljeni motar, mesnatu biljku koja raste tik uz more, vrlo je jednostavan.
– Manjim grančicama motara u teglu se doda jedna ili dvije naribane mrkve, voda i morska sol, što izaziva proces vrenja. Baš kao i kod kiseljenja kupusa, motar na površini mora biti pritisnut sve dok se ne zapjeni. Kada se prestane pjeniti, stavlja se u manje teglice i pasterizira – odaje nam tajne svog recepta Zlata Nanić. A svi željni korisnih informacija i još pokojeg savjeta mogu posjetiti i njezinu web stranicu www.zlatananic.com.
