Kad se obitelj Sertić prije tri godine uselila u kuću, jedan od razloga preseljenja iz stana bio je i nedostatk prostora za sve biljke koje je gospođa Diana do tada nabavila i koje je još željela imati.
– Odrasla sam uz asparaguse, ljubičice i hibiskuse. Stanovali smo prije u Travnom, imali smo i dosta veliku lođu, no meni je nedostajalo prostora. Ovdje smo tri godine i stalno nešto sadim i presađujem, već sam i ovdje popunila sve moguće prostore. Zimi čak i podrum napunim posudama s cvijećem – kaže Diana Sertić. I dok se od proljeća do jeseni većina radova odvija na otvorenom, zima je vrijeme kad se u zimskom vrtu biljkama starosjediocima, onima koja nikada ne izlaze iz kuće, pridružuju i biljke koje se ovdje na sigurno spremaju od hladnih dana, snijega i mraza.
Prostor je idealan za njihovo prezimljavanje - puno prozora i svjetla, a radijatori zatvoreni i toplina dolazi iz ostalih dijelova kuće samo kroz otvorena vrata. Jedna od staklenih stijena može se sklopiti i kad vani zagrije sunce zimski vrt postaje otvorena terasa.
Zeleno i šareno
Spremila je naša čitateljica u svoj zimski vrt i magnoliju grandifloru, zimzelenu magnoliju koja cvjeta velikim cvjetovima, a nabavila ju je prije tri godine. Kako su naše zime prehladne, u vrtu sigurno ne bi preživjela.
– Nisam još vidjela kakav ima cvijet, pročitala sam da cvate tek kad ima pet, šest godina – kaže nam čitateljica. I dok magnolija krasi prostor pored stola, na drugom kraju sobe pravi je zeleni kutak. Smjestila je tu sanseverije, aloe vere, paprat, maslinu koja procvate kad je iznese u dvorište, jasmin koji već ima mnoštvo cvjetnih pupova. Ima ovdje i ciklama raznih boja, iako gospođa Diana ističe kako joj one baš ne idu od ruke. Sadi sama gomolje, ali dugo treba da biljka potjera listove. Zato s ljubičicama ima puno više sreće pa ih sama i razmnožava.
– Ja sam vam pravi cvjećoholičar, moram imati sve što vidim – kaže čitateljica. Kad uđe u neki od vrtnih centara kući bi najradije ponijela sve što nema, a odlazak u botanički vrt znači da je neće biti satima. Posjećuje ih u svim zemljama i gradovima u koje putuje i gdje god ide vrati se s nekim cvijetom.
Premda ima punu kuću bilja, kaže da ono ne zahtijeva baš tako puno vremena.
– Zimi se radi uglavnom samo unutra, a kad dođe proljeće onda sam zauzeta i u vrtu i u kući. Sada treba samo zalijevati, a dobrim se pokazalo to što smo potpuno zatvorili radijatore. Biljke ipak više vole hladniji prostor – objašnjava čitateljica.
Iako je od pogleda posjetitelja dobro zaklonila posudu u koju je zasađena banana, gospođa Diana ipak nam se pohvalila da joj dobro uspijeva. I otkrila nam je zašto. Kad je iznese u vrt, prihranjuje je sredstvom za prihranu rajčica, koje je bogato kalijem. Vrlo brzo biljka se oporavi i naraste i do metar visine.
Sve na papiru
U ožujku i travnju počinje s prihranom, a o svemu što treba napraviti vodi i dnevnik.
– Zapisujem neke detalje o njezi i kad što trebam napraviti – kaže D. Sertić.
U svoj dnevnik upisuje i kad je neka od njezinih biljaka procvjetala, kad ju je zasadila i što je sve do tada radila. Savjete o njezi biljaka dijeli sa svojim susjedima, vrlo često pronalazi ih u časopisima iz kojih izrezuje članke s dobrim savjetima. A kad joj neka od biljaka ugine, utješi se tako da na njezino mjesto vrlo brzo dođe nova.
NE PROPUSTITE: FOTO Biljno carstvo: Dom Cvetkovih pun je cvijeća
