Odbačenu kalinu Luka Musić prepoznao je kao dobar materijal za bonsai. Donosimo nastavak njegova nastanka.
Nakon dvije godine intenzivnog rasta u prvoj trening-posudi, nužno je bilo presaditi drvce u manju posudu. Kod uzgoja bonsaija, uz orezivanje krošnje jako je važno, ako ne i važnije, orezivanje korijena. Krošnja uvijek ima prostora za novi rast, no kod korijena prostor je ograničen. Kako bonsai ne bismo doveli u nepovoljnu situaciju u kojoj bi korijen u potpunosti ispunio teglu i ne bi imao više medija u koji bi rastao i razvijao se te bi se gušio, bonsai je potrebno redovito presađivati. Kada mu se odredi adekvatna veličina posude, treba orezivati i korijen.
Pravila orezivanja
Jedno je od okvirnih pravila pri orezivanju korijena da se u jednom presađivanju ne odstrani više od trećine korjenova sustava. S obzirom na to da je ovo drvce bilo posađeno u preduboku prvu posudu, kod ovog presađivanja odstranjeno je čak više od 50 posto korjenove bale, što je rezultiralo slabijim rastom krošnje u vegetacijskoj sezoni 2010. Na proljeće 2011. drvce je ponovno presađeno u novu posudu. Ove je godine prvi put cvjetalo. Nakon cvatnje, pred kraj svibnja, ponovno je orezano. Orezivanjem je postignuto višestruko grananje zbog čega je i lišće sitnije, a time je drvce dobilo na kompaktnosti te puno većoj osobnosti.
Tijekom 2010. i 2011. drvce je svake sezone presađeno i orezivano, čime je ove godine dovedeno u formu za prvi pravi stajling. S obzirom na to da je korjenov sustav dobro razvijen, plitak i kompaktan, drvcu je omogućena sadnja u pliću posudu. Nakon toga ostavljeno je da se oporavi.
Mjesec dana nakon presađivanja drvce je dobro reagiralo i udomaćilo se u novoj posudi. Novi rast je prikraćen, a u ljeto je drvce defolirano. Defolijacija je tehnika odstranjivanja većine ili svog lišća s drveta, čime se doprinosi još boljoj razgranjenosti krošnje te smanjenju veličine listova.
Drvce je napokon spremno za svoje prvo oblikovanje. Ono se obavlja tzv. ožičavanjem, tehnikom kojom se na grane pažljivo, u pravilnim razmacima, omata žica koja će držati granu u željenom smjeru. Žica koja se nanosi na granu u pravilnim razmacima služi kao udlaga, kalup jer se tako omotana grana može pažljivo svinuti, nakon čega će i ostati u željenu položaju što joj omogućuje čvrstoća žice. Debljina žice ovisi o debljini grane. Trebala bi biti debela otprilike trećine debljine grane ako je riječ o bakrenoj žici. Koristi se uglavnom bakrena, ali i aluminijska žica. Ja preferiram bakrenu žicu koja je kao prvo čvršća, ljepše izgleda na drvetu i lakše se može nabaviti. Žicu prije upotrebe treba prekaliti, što ju čini mekšom za uporabu.
Za detaljnije ožičavanje krošnje potrebno je iskustvo i određena vještina. Drvo se ožičava odozdo prema gore, krećući prvo s debljim granama. Ne smije doći do preklapanja žica te žicu treba nanositi tijesno uz granu kako se ne bi pri svijanju grane oštetila kora grane ili debla te da bi žica što bolje držala granu u željenu položaju.
Na mjestu svijanja grane omotane žicom nastanu mikropukotine u kori grane, što biljka s vremenom zapuni, zaraste gradivnim tkivom koje se naziva kalus. Nakon nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o vrsti i kondiciji stabla, kalus zapuni nastale mikro pukotine u kori. Žica se tada može pozorno odstraniti, a grane se ne mogu vratiti u prvotni položaj već ostanu stajati i nastave rasti u željenu smjeru.
Ukloniti na vrijeme
Žica ne smije biti predugo na granama. One rastu i debljaju se pa će se žica, ako se ne ukloni na vrijeme, urezati u grane i na njima će nastati trajni ožiljci, a moguće je i odumiranje. Ožičavanje je dobro raditi na granama koje su još dovoljno tanke, jer ako postanu predebele, ovom tehnikom se ne mogu više savinuti. Za prvi smjer nekih debljih grana primjenjuje se tzv. sidrenje grana, njihovo natezanje prema dolje pomoću žice kojom se grana nateže u jednu fiksnu točku – rub tegle, bonsai posude ili češće za to pripremljena mjesta u tegli, supstratu.
Pri svijanju ožičenih grana treba paziti i svijati grane samo ako one to dopuštaju. Ako se pretjera, biljka to neće podnijeti te ćete ostati bez dijela krošnje. 
Treba osluškivati biljku i njezine mogućnosti, a ne siliti svoje želje. Ja volim gužvu u krošnji, bolje je ostaviti malo više nego da se poslije žali što je ostalo premalo ili da se zbog ljudske nepažnje ili loše reakcije biljke ostane bez dijela krošnje. I to ne samo da je premalo u estetskom smislu, nego da ne ostane premalo samom drvetu.
Cilj i misao vodilja pri oblikovanju kaline bila mi je postići izgled listopadnog stabla u prirodnom obliku. U sljedećim godinama krošnja će se još ispuniti. Formirat će se lijepa obla krošnja kakvu bjelogorica i ima u prirodi. Važna stvar pri oblikovanju je da uzor bude drvo iz prirode te da se prije svega ne miješaju osnovni oblici bjelogorice i crnogorice. Jer, u suprotnom ne izgleda prirodno. Sljedeće godine na drvcu planiram primijeniti još neke tehnike oblikovanja, kao što su poboljšanje nebarija i detaljna obrada šupljina u deblu, drilanje. Kod svake drastične radnje koja se radi na drvetu, a to su svakako presađivanje, jako orezivanje, defolijacija i ožičavanje, na prvome mjestu uvijek mora biti drvce, a ne vaše zamisli i želje. Drvce treba promatrati, pratiti njegove skrivene potencijale, obavljati ove radnje samo kada je ono zdravo i snažno, u pravo vrijeme vegetacije te nikada ne raditi dvije drastične radnje, tehnike, odjednom. Imajte strpljenja. Nekoliko godina treba primjenjivati osnovne hortikulturne tehnike uzgoja kako biste dobili drvce koje je odgovarajuće za bonsai. To su prije svega orezivanje, presađivanje, ožičavanje te zalijevanje i prihranjivanje. Imate li pitanja, pišite na crolucius.bonsai@gmail.com
Pomoćnici bez kojih ne možete
1 I obične škare
Dobro bi bilo imati profesionalni alat kako biste obavili sve navedene radnje, tehnike. No, za početak poslužiti će i obične voćarske, vrtlarske škare, precizna kliješta za žicu, i naravno, žica.
2 Lakše za upotrebu
Žicu je prije upotrebe potrebno prekaliti. Termička obrada žicu čini mekšom i lakšom za uporabu.
3 Moderni supstrati za sadnju bonsaija koriste se moderni supstrati kojima je najvažnije svojstvo dobra propusnost vode i zraka. U smjesu treba dodati i malo organske tvari, najčešće treseta. Takav supstrat je propusan i ocjedit za sav višak vode te se osim vlage unosi i novi kisik.
Sphagnum mahovina odličan je prirodni supstrat za zakorjenjivanje, a inače se koristi u rasadničarstvu i za zakorjenjivanje reznica. Ona je zbog svoje blago kisele pH reakcije nepovoljan medij za razvoj gljivica i procese truljenja, a s druge strane odličan medij koji zadržava za korijenje prijeko potrebnu vlagu.
>>Uz nekoliko savjeta možete napraviti svoje bonsai drvce
