Stambene, poslovne, trgovačke... zgrade odgovorne su za gotovo jednu četvrtinu emisije ugljičnog dioksida u svijetu. Izgrađena okolina, pak, svakodnevno guta 20 posto svjetske vode. Zelena gradnja, odnosno zelene zgrade mogu već s postojećom tehnologijom smanjiti emisiju CO² za 35 posto, ali i potrošnju energije reducirati za 30 do čak 50 posto, otpad za 70 posto, te uštedjeti 40 posto vode. Trend koji je u razvijenom svijetu uvelike uzeo maha, u Hrvatskoj je tek u začetku, ali zeleni kvadrati i u nas posljednjih godina pomalo niču. Hrvatska trenutačno ima tri objekta koji su prijavljeni za dobivanje međunarodnog certifikata zelene gradnje.
Bum će doći i k nama
– Na razvoj zelene gradnje, kao uostalom i svake druge tržišne grane, utječu porast razine informiranosti, znanja, ponajviše svijesti o potrebi uštede prirodnih resursa, ali i ponude sirovina, proizvoda, te novih tehnologija. Naše tržište je tek u ranoj fazi razvoja zelene gradnje, velikim je dijelom uzrok tome opća ekonomska kriza, no sigurno je da će vrijeme donijeti pozitivne pomake u graditeljskom sektoru i snažan iskorak ka zelenoj gradnji. Uvjereni smo da će daljnji razvoj graditeljstva u nas zapravo ići dominantno u smjeru razvoja zelene gradnje te da će sve više investitora zahtijevati od projektanata i izvođača radova da primjenjuju principe zelene gradnje jer će u konačnici htjeti ishodovati neki od međunarodnih certifikata za zelenu gradnju - kaže Snježana Turajlija, direktorica Savjeta za zelenu gradnju, koji je platforma za promicanje prakse zelene i održive gradnje u nas..
- U Europi od 2004. investicijsko tržište u zelenoj gradnji raste u prosjeku po stopi od 20 posto godišnje, a procjenjuje se da će vrijednost tog sektora do 2014. na razini Europe doseći 573 milijarde eura. Zelena gradnja je, inače, proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja i obnove objekata prema principima održivosti.
Izolacija jako važna
Zgrada i kuća koje su građene po nešto manje zahtjevnim ekološkim postulatima nego što ih traži certifikat zelene gradnje, ali s ambicijom da čuvaju okoliš i štede energiju, u nas je zasad pedesetak. Investitore vjerojatno obeshrabruje i kriza, jer zelena gradnja u startu poskupljuje investiciju.
– Niskoenergetski i pasivni standardi mogu poskupiti gradnju 25 do 30 posto, no to se obično tijekom sedam godina vrati kroz niže troškove i račune za energente. Toplinskoizolacijski materijali visoke energetske učinkovitosti koriste se i za niskoenergetske i za pasivne i za zelene kuće i zgrade. Troškovi energenata za grijanje/hlađenje, ali i ostalih potrošača u kućama tih kategorija mogu biti i prepolovljeni. Zelena gradnja se, pak, ne odnosi samo na energetsku učinkovitost, već na ukupan "otisak" u prostoru. No, od svrstavanja i kategorija gradnje važnije je podizanje svijesti da kuću prvenstveno treba dobro izolirati i po mogućnosti eliminirati sve toplinske mostove, što je preduvjet za bilo kakvu učinkovitost – kaže arhitekta Ranko Novak, dipl. ing. arh iz Ytong porobetona, te ističe da se i kod nas unazad godinu dana budi interes za takvu gradnju među privatnim investitorima.
Renta šest, a prodajna cijena 16 posto viša
Analiza čak 12 portfelja građevina u Sjedinjenim Američkim Državama pokazala je da investirati u zelenu gradnju znači višestruko (u)štedjeti. Te zgrade na tržištu postižu šest posto veću rentu od običnih, te 16 posto višu prodajnu cijenu. Korisnici su 27 posto zadovoljniji od onih koji žive i borave u standardnim zgradama, a 13 posto su niži i troškovi održavanja zelenog objekta. Američke analize su također pokazale kako tako sagrađene kuće i zgrade troše 26 posto manje energije od klasičnih, te u atmosferu emitiraju 33 posto manje štetnog CO2.
Prag je najzeleniji, a u Varšavi se najviše gradi
Danas u zemljama središnje, istočne i južne Europe postoji 670.000 metara četvornih zelenih uredskih zgrada, s međunarodnim certifikatom o zelenoj gradnji, te čak 510.000 kvadrata uredskih zgrada koje su u gradnji, a prijavljene su za dobivanje tog certifikata. Osim uredskih zgrada, sve više se bilježi trend zelene gradnje trgovačkih centara i logističkih parkova. Prag je "najzeleniji" grad po broju "zelenih kvadrata" u uredskim zgradama, a u Varšavi ih se trenutačno najviše gradi. Hrvatska ima tri objekta koji su prijavljeni za dobivanje međunarodnog certifikata zelene gradnje – dvije uredske zgrade u Zagrebu te trgovački centar u Splitu.
Većina tvrtki računa s rastom zelene gradnje
Europske su građevine odgovorne za emisiju 50 posto ugljičnog dioksida, 35 posto potrošnje materijala, 45 posto potrošnje energije i 35 posto sveg otpada. Takav utjecaj na okoliš čini zelenu gradnju praktički jedinom opcijom budućeg graditeljstva. Inače, u 2003. je samo 24 posto građevinskih tvrtki na globalnoj razini značajnije sudjelovalo u zelenoj gradnji. Globalna istraživanja među građevinskim tvrtkama otkrivaju da ih 56 posto očekuje nagli rast u zelenoj gradnji. Svaka treća očekuje sporiji, ali stabilan rast, dok preostalih dvadesetak posto još nije prepoznalo prednosti zelene gradnje.
Gleda se i krajobraz i povezanost sa susjedstvom
Zelena gradnja je cjelovit proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata prema principima održivosti. Da bi se dobili međunarodni certifikati kojima se vrednuje stupanj "zelenosti" provjeravaju se brojni aspekti: iskorištenje građevinskog zemljišta, zbrinjavanje građevinskog otpada, povezanost sa susjedstvom, način i količina potrošnje vode, rješenja vezana uz krajobraz i ambijent interijera, emisija stakleničkih plinova, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora...
NE PROPUSTITE: Pročitajte treba li vam certifikat o energetskoj učinkovitosti
