zdravo stanovanje

Vlage i plijesni nije se lako riješiti tijekom zime, a svaki treći dom bori se s ovim problemima

vlaga u domu
Thinkstock
09.01.2025.
u 10:58

Vlaga se najčešće stvara na hladnijim mjestima sobe. Na primjer, u kutovima, na vanjskim zidovima i prozorskim okvirima. Pravilnim prozračivanjem možete smanjiti vlagu i ukloniti neugodne ili ustajale mirise koji kvare kvalitetu sna. Spavaću sobu trebali biste prozračiti barem dva puta na dan – ujutro i predvečer. Širom otvorite prozore na barem pet minuta

Tijekom zimskih mjeseci, zbog grijanja, slabijeg provjetravanja i kondenzacije koja se stvara, u mnogim domovima dolazi do problema, a jedan od najčešćih i najtvrdokornijih svakako je vlaga uz koju vrlo često, ruku pod ruku, ide i plijesan. Nije svaka pojava mrlja na zidu i malo kondenzacije razlog za uzbunu. Naime, s prelaskom na grijanje i zatvaranje prozora dolazi do povišene vlažnosti i to je problem koji je lako riješiti. Međutim, počnu li se na zidovima pojavljivati žuto-smeđe mrlje, veća količina kondenzacije oko prozora, plijesan u kutovima, tada je problem ozbiljniji i treba ga što prije riješiti kako prostor ne bi postao opasan za zdravlje. Nepovoljni uvjeti stanovanja u zastarjeloj i energetski neučinkovitoj zgradi prekomjerno utječu na zdravlje i financije stanara te postaju problem svih građana. Nezdrave zgrade ostavljaju goleme ekološke otiske, trošak su za cijelu zajednicu zbog nepotrebnog rasipanja energije, povećavaju trošak zdravstvene skrbi te smanjuju produktivnost ljudi.

Obnovom starih zgrada, u energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije, možemo poboljšati zdravlje i udobnost stanovnika, štoviše, smanjiti utrošak energije i negativni utjecaj na okoliš. Proces obnove također može otvoriti radna mjesta i potaknuti lokalna gospodarstva. To je situacija u kojoj svi dobivaju, kako pojedinci tako i društvo. Ukratko, obnova zastarjelih domova može pomoći u stvaranju zdravijeg i sretnijeg okružja, dok Europljanima dugoročno štedi novac.

Nezdravi domovi

Prema Barometru zdravog doma, jedan od tri Europljana živi u nezdravim domovima (što uključuje nedostatak dnevnog svjetla, hladnoću, buku, vlagu i plijesan). U Hrvatskoj se dobrobiti zdrave unutarnje klime mogu mjeriti i novcem. Točnije, do 2050. Hrvatska bi mogla uštedjeti 226 milijuna eura na troškovima zdravstvene zaštite, 95 milijuna eura na zdravlju i produktivnosti svojih građana, 541 milijun eura na školama i 295 milijuna eura na uredima zahvaljujući povećanoj produktivnosti u bolje prozračenim zgradama s više prirodnog svjetla. To ukupno iznosi 1,476.000 eura. Uzimajući u obzir sve zemlje članice Europske unije ukupna brojka za sve Europljane iznosi 608 milijardi eura ušteđenih do 2050. godine. Osim ekonomskih prednosti, ušteda u zdravstvenoj zaštiti i poboljšanja produktivnosti, postoje golemi ekonomski dobici u poboljšanim uvjetima stanovanja. Na primjer, pokazalo se da smanjenje izloženosti vlazi i plijesni te nadoknada nedostatka dnevnog svjetla u stambenim zgradama rezultira dobrobitima za koje se smatra da su u zemljama EU ekvivalentne gotovo 100 milijardi eura godišnje.

Foto: pixabay

Povećana količina vlage, osim spomenutih, može stvoriti još nekoliko problema, poput oštećenja tkanina, tepiha i posteljine, pojačano znojenje tijekom sna koje može izazvati nesanicu, razmnožavanje i širenje plijesni koje se teško riješiti, može uzrokovati alergije i astmu, a vjerovali ili ne, utječe i na neposlušnost kose. Kako biste otklonili sve navedene probleme i obračunali se s vlagom, bitno je slijediti sljedeće savjete.

Vlaga se najčešće stvara na hladnijim mjestima sobe. Na primjer, u kutovima, na vanjskim zidovima i prozorskim okvirima. Pravilnim prozračivanjem možete smanjiti vlagu i ukloniti neugodne ili ustajale mirise koji kvare kvalitetu sna. Spavaću sobu trebali biste prozračiti barem dva puta na dan – ujutro i predvečer. Širom otvorite prozore na barem pet minuta.

Dobar, stari recept za borbu s vlagom vrlo je jednostavan. U prostoriju u kojoj vas muči vlaga stavite posudicu ispunjenu solju. Sol, krupna ili sitna, odlično može apsorbirati vlagu u svim prostorijama, a odlična je i za uklanjanje mrlja plijesni s odjeće. Zdjelu napunite kilogramom grube soli i stavite je na mjesto koje vama najbolje odgovara. Mijenjajte je svakih nekoliko dana, odnosno čim primijetite da je sol vlažna.

Foto: pixabay

Ako nemate mogućnost provjetravanja spavaće sobe, dobar je odabir i odvlaživač zraka. Zahvaljujući njegovu lijepom dizajnu i tihom radu, idealan je i za spavaće sobe. Kako ne bi došlo do pojave plijesni i gljivica, odvlaživač zraka automatski smanjuje vlagu na optimalnu razinu, a uz to troši malo energije.

Kućne biljke prirodni su pročišćivači zraka, upijaju elektromagnetska zračenja, umanjuju stres i, naravno, uljepšavaju spavaću sobu. Iako imaju mnogo prednosti, one mogu biti uzrok i povećane vlage u sobi. Kada zalijevate kućne biljke, voda iz zemlje se isparava i stvara se vlažan zrak, stoga mučite li muku s vlagom, biljke preselite u drugu prostoriju.

Hladno i kišno vrijeme primoravaju nas da sušimo rublje u kući, osim ako nemate sušilicu, onda ovaj savjet preskočite. No, stručnjaci savjetuju da se rublje stavi na otvoreno barem na pola sata dok ne prođe onaj prvi val isparavanja jer sušenje mokrog rublja u zatvorenom prostoru izaziva vlagu.

Malo će kome pasti na pamet, ali i tepih može zadržavati vlagu. Kako se voda kondenzira u zraku, tako kapljice vode padaju na tepih. Ovisno o tome od kojeg je materijala tepih, vlaga će se samo skupljati. Ako do sada niste uspjeli smanjiti vlažnost zraka, razmislite o kupnji novog tepiha ili jednostavno uklonite tepih iz spavaće sobe.

Foto: Dom i vrt

Sve ovisi o konkretnom problemu, a često nije dovoljna samo jedna akcija ako se želimo uspješno i zauvijek riješiti vlage. Jedan je pristup ako vlaga probija stare podrumske zidove, drugi ako su zidovi vlažni zbog nedovoljne toplinske izolacije i slabe ventilacije prostora, treći ako se radi o ravnom krovu koji treba sanaciju itd. Poznati su, nažalost, primjeri, gdje kod curenja krova nije ispitano stanje toplinske izolacije pa je krov samo prekriven novom hidroizolacijom. Tada se zarobljena vlaga u toplinskoj izolaciji pojavljuje kao curenje, pri najtoplijem sunčanom vremenu. Kad joj se novom, dobrom hidroizolacijom spriječi put, onda se procjeđuje prema dolje ili uz zidove, na spoju krovne plohe i zida. Odstranjivanje vlage u stanu ili kući, stoga, često zahtijeva ozbiljne građevinske zahvate. Na sreću, ima situacija u kojima se problem može riješiti jednostavnije i jeftinije.

Ako se, recimo, radi o natkrivenom balkonu, na kojem su popucale fuge između pločica, pa su možda i pločice same postale porozne, onda se sredstvima za impregnaciju mogu riješiti problemi na određeno vrijeme. Danas postoje razni kemijski proizvodi koji nude rješenja tzv. bešavnih hidroizolacija, u obliku višeslojnih armiranih premaza. Na neke se mogu nalijepiti nove pločice ili su UV stabilni i pogodni za terase na kojima nema puno "štrapaca". U svakom slučaju, proizvod treba odabrati prema mjestu ugradnje i zahtjevima koji se na njega postavljaju.

Važno je provjetravanje

Blic-sanacije vlažnih zidova raznim sredstvima iz trgovine, pranje i dezinfekcija plijesni varikinom i slične "sam svoj majstor" metode mogu pomoći, ali pitanje je na koliko dugo. Domovi su nam uglavnom "dehidrirani" zbog grijanja, u njima je puno prašine i statičkog elektriciteta. A sve zato što novi građevni materijali smanjuju neželjene toplinske gubitke kroz stare prozore i vrata koja ne "dihtaju". Tako npr. ugradimo savršenu novu stolariju, nema više propuha, a i zvučno ste dobili savršenu izolaciju, ali nema ni ventilacije. Stoga, ako nemate sofisticirane uređaje koji reguliraju izmjenu zraka u vašem prostoru, činite što i naše bake – "proluftajte" stan ili kuću ujutro kad se dignete i prije spavanja. I to čak i ako živite u središtu grada zagađenom smogom. Svježina će donijeti i ugodu i osjećaj topline.

vlaga u domu
1/10

Treba razlikovati vlagu koja je nastala zbog curenja i vlagu koja nastaje zbog kondenziranja. Vlaga zbog curenja posljedica je loše hidroizolacije, a odaju je uglavnom žute i smeđe mrlje. Vlaga od kondenziranja posljedica je nedovoljne toplinske izolacije i loše ventilacije prostora. Kako su, pak, različiti uzroci, tako i rješenje zahtijeva različite pristupe.

Ako se prostor koji nije dovoljno toplinski izoliran ne provjetrava, već na početku sezone grijanja pojavit će se plijesan na unutrašnjosti vanjskih zidova (iznad i oko prozora, u kutovima prostorije i sl.). U tom je slučaju potrebna pomoć ne izolatera, već fasadera te nova toplinska fasada. A bilo bi dobro da arhitekt prvo napravi proračun fizike zgrade i kaže koja vrsta i debljina toplinske izolacije trebaju. Idete li sami u borbu s plijesni narodnim metodama, obvezno nosite masku i rukavice.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije