LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Zeleni trendovi Vaš kutak

Vlasnik polja konoplje: Morat ću uništiti stabiljke vrijedne 20.000 eura

Mora se poštovati stroga procedura sadnje i prijave, no još se ne smije prerađivati cijela biljka, otkriva
03. listopada 2013. u 18:36 1 komentara 15080 prikaza
Vlasnik polja konoplje: Morat ću uništiti stabiljke vrijedne 20.000 eura
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Vlasnik najvećih polja industrijske konoplje u Hrvatskoj, Josip Plavec iz Velike Gorice ove godine tom je biljkom zasadio 41 hektar površine. Očekuje da bi žetva mogla dati bar jednu tonu po hektaru, iako su kasnili sa sadnjom zbog birokracije. Tako počinje priču o konoplji, biljci koja se vraća na velika vrata u sve više zemalja.
Sadnja legalna
– Industrijska konoplja nije droga i legalna je za sadnju kod nas i u mnogim zemljama. Razlika između nje i indijske konoplje je u količini THC-a, tetrahidrokanabinola, glavne psihoaktivne tvari. I dok industrijska konoplja ima samo do 0,2 posto THC-a, u nekim sortama indijske ove tvari je više i od 20 posto – upozorava J. Plavec.

Kasnili zbog birokracije - Josip Plavec ipak se nada dobroj žetvi na svojim poljima

Industrijska konoplja nije zahtjevna biljka i raste u svim klimatskim uvjetima, deklarirana je kao korov i uzgaja se bez pesticida i herbicida, a oprašuje vjetrom. Područje cijele Hrvatske idealno je za sadnju, a posebice je zahvalna za čišćenje tla i tko ju posije, kažu, automatski postaje ekoproizvođač. Potrebno je, upućuje nadalje Plavec, obaviti sve radnje kao i za druge kulture kao što je kukuruz te kupiti iz uvoza certificirano sjeme. Dovoljno je oko 25 kg sjemena po hektaru koje košta oko 2500 kuna. Za probu Plavec je sadio dvije sorte, a to su mađarska sorta KC Dora i francuska sorta s više od 90% ženskih stabljika, Fedora 17. No, to nije sve, obvezno se još mora predati zahtjev za sadnju Ministarstvu poljoprivrede koje šalje podatke policiji i još nekim institucijama.
Nedostatna pravila
– Mi smo konkretno imali jednu prijavu ove godine, ali kad smo došli na razgovor, policija je već bila upoznata sa situacijom, ali su nas morali zvati zbog prijave – priča Plavec, koji se konopljom počeo baviti čim je donesen pravilnik o uzgoju, dakle, početkom 2012. godine. No, pravilnik nije predvidio mogućnost prerade stabljike konoplje kao u većini europskih zemalja i zato će Plavec ove godine morati uništiti oko 200 tona stabljike za koju tvrdi da vrijedi oko 20.000 eura, a čak ima i ponudu iz inozemstva za izvoz.

Od sjemenke radi se ulje, brašno ili proteinski prah

– Puno je zainteresiranih za uzgoj i preradu industrijske konoplje pa je očekivati da će nadležna ministarstva donijeti jasne i nedvosmislene zakonske i podzakonske akte. U najvećem broju europskih zemalja konoplja se slobodno prerađuje i trguje se njezinim proizvodima – kaže Jure Zubak, jedan od najvećih poznavatelja i autoriteta u ovom području.
Hrvatska je šezdesetih godina prošlog stoljeća bila div u uzgoju, poduzeća su konoplju prerađivala u kudeljarama, a imali su ju i seljaci na svojim poljima. U novije doba njezin intenzivniji uzgoj počeo je u Njemačkoj zbog nutritivnih vrijednosti sjemenke konoplje od koje se rade ulja, brašno ili proteinski prah. Od stabljike danas se ponovno proizvode tkanine za majice, kape ili konopi i papir, a u novije doba ekograđevni materijali, dok neki, poput Nizozemske, uzgajaju i medicinski kanabis za proizvodnju lijekova.

NE PROPUSTITE: Prije tri godine bili su amateri, a danas proizvode biljku budućnosti!