Približava se vrijeme odabira božićnog drvca. I prirodna i umjetna drvca imaju svoje prednosti i mane, kaže Ilko Dominiković, dipl. ing. agronomije iz Vrtnog centra Kalia.
- Prednosti prirodnih drvaca je što su jeftinija, a može ih se nabaviti u posudama pa ih nakon Božića možete posaditi u vrt. Odsječena drvca mogu se reciklirati i koristiti kako bi se zaštitila erozija tla. Osim toga, imaju prekrasan miris i možete birati između više vrsta drveća. Nedostaci su uglavnom vezani za rok trajanja takvog drveća na sobnim temperaturama. Naime, iglice se vrlo brzo osuše pa samim time predstavljaju i opasnost zbog mogućeg požara. Odsječena drvca nisu ekonomična. Naime, mogu se koristiti samo jedan Božić, bez obzira je li riječ o drvcu u tegli ili onom odrezanom – kaže I. Dominković.
I umjetno drvce može biti gotovo kao pravo
Da bi drvce što dulje bilo svježe, kupujte ga prije samog Badnjaka, ili par dana ranije. Najprije ga unesite u neki slabije grijani prostor u stanu, a zatim u prostor u kojem će stajati.
Vrijeme prilagodbe
- Tako će se lakše prilagoditi sobnim temperaturama i dulje će trajati. Potrebno ga je prskati vodom, a na tržištu postoje i stalci s posudom za vodu, koji su jako praktični za rezana drvca. Kod drvaca u posudi, osim što im je prilagodba na temperaturu ista kao i kod rezanih, moramo paziti da zemlja u posudi bude uvijek dovoljna vlažna i da drvce nije preblizu izvora topline - savjetuje agronom.
Što odabrati
Od prirodnih drvaca za ukrašavanje najviše se koriste smreka (Picea abies) i kavkaska jela (Abies nordmanniana).
Umjetni borovi mogu se nabaviti već za 94,90 kuna
– Obična smreka je crnogorično stablo čije su iglice 1 do 2 cm, tamnozelene su boje i jako oštre na vrhovima. Od porodice Piceae kao božićna drvca još se koriste Picea pungens ili srebrna smreka, kojoj su iglice duge i do 3 cm, plavkasto-zelene boje i jako oštre, te Picea omorica, koja potječe s naših područja, iglica su joj duge do 2 cm. Na vrhu su ušiljene, s gornje strane tamnozelene, a s donje plosnate s dvije bijele pruge puči. Kavkasku jelu odlikuje piramidalni ili čak jako uski rast, a potječe s područja Kavkaza i Crnog mora. Iako je svi nazivaju nordijskom jelom, naziv joj potječe od finskog zoologa Nordmanna. Iglice su joj zavojito raspoređene na izbojcima, plosnate, do 3 cm duge, na vrhovima su zaobljene pa ne bodu – opisuje Dominković.
Drvce posađeno u tegli mora se prilagoditi toplom stanu, a zemlja mora uvijek biti vlažna
Kad je riječ o umjetnim drvcima, kaže, prva su bila stolna pernata drvca napravljena od guščjeg perja, obojena u zeleno. Potječu iz 19.st. iz Njemačke.
– Prva moderna umjetna drvca izrađivale su tvrtke koje su se bavile proizvodnjom četki. Većina današnjih umjetnih drvaca proizvodi se od PVC materijala.
Pozitivne strane umjetnog drvca su ekonomičnost i trajnost, nema ispadanja iglica i čišćenja te ih koristite više godina. Lako ih je raspremiti i sastaviti. Velik je izbor umjetnih drvaca, raznih visina, oblika i boja.
Nedostaci su im jer često izgledaju umjetna i dosta su skupa. Proizvedena su od PVC-a koji se stabilizira s olovom, a ekološki su neprihvatljiva jer se ne mogu reciklirati – zaključuje agronom.
Zelenilo, cvijeće i voće prije drvaca
Prvi pisani trag o ukrašavanju božićnog drvca seže u 16. stoljeće u Njemačku, gdje se navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima i papirnatim cvijećem postavljena na Božić pred djecu koja su skupljala slatkiše. U Hrvatskoj tek pred kraj 19. stoljeća počinje se pojavljivati običaj ukrašavanja božićnih drvaca, iako su i prije toga domovi za Badnjak bili ukrašeni raznim cvijećem, plodovima voća i zelenilom. U početku su se kitila bjelogorična drvca, a nakon pošumljavanja crnogoricom, ukrašavaju se crnogorična drvca.>>FOTO Supružnici u Istri uzgajaju raskošne vatrene Meksikanke
