Naslovnica Zeleni trendovi Okućnica

Sve istine i mitovi o paulovniji, najbržem rastućem drvetu

Za paulovniju, stasitu ljepoticu iz Kine, sve do prije nekoliko godina u Hrvatskoj se nije ni znalo, a sada niču plantaže po cijeloj zemlji
06. prosinca 2015. u 09:15 45 komentara 39050 prikaza
paulovnija
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/9

Najpopularnije drvo u Hrvatskoj trenutačno je paulovnija, za što postoji više razloga u koje se ne ubrajaju ljepota i raskoš njezinih cjetova i velikog stabla iako su i to do aduti koje ne treba zanemariti. Osim jednostavnog uzgoja i održavanja, jedan od bitnih razloga svakako je začuđujuća brzina kojom raste, pa je dobila epitet najbrže rastućeg drveta na svijetu.

A to je bitan podatak s obzirom na to da se koristi za izradu luksuznog namještaja, furnira, ploča, kao sirovina za papir i biološka goriva, u brodogradnji i avioindustriji. Sve to čini je dobrom prilikom za zaradu. U idealnim uvjetima, paulovnija naraste oko šest metara godišnje, a u četiri-pet godina dosegne promjer od 40 cm. No, za paulovnije u Hrvatskoj to se ne može očekivati jer uvjeti ipak nisu toliko idealni. Prije svega se to odnosi na klimu.

– U našim krajevima zime su nešto dulje, pa je tako razdoblje rasta kraće nego u nekim krajevima južnijih zemljopisnih širina od Hrvatske – objašnjava Mirjana Tadić koja se sa suprugom Petrom bavi uzgojem sadnica paulovnije, i to na malo drukčiji način od onoga kako bismo očekivali.

paulovnija | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock Od paulovnije se radi i med koji je posebno cijenjen u Japanu, a neki mu pripisuju čak i iscjeliteljska svojstva

Naraste za osam godina
Umjesto iz sjemena, njihova tvrtka Mirtalis paulovniju uzgaja iz čvrstog komada korijena jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg stabla jer se takvim načinom uzgoja zadržavaju karakteristike najboljih stabala iz selektiranog rasadnika, budući da su njihove genetske kopije. Takvo stablo vadi se iz zemlje te se iz njegova korijena radi nekoliko sadnica posebnim postupkom koji su Tadići naučili pri posjetu rasadniku na sjeveroistoku Kine, domovini paulovnije.

paulovnija | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock Paulovnija se uzgaja iz korijena jednogodišnjeg stabla. Od njega se rade sadnice posebnom tehnikom koje se griju u plasteniku tijekom zime

Ulaganja nisu velika
U Hrvatsku je stigla prije samo tri godine i otad je stasalo niz plantaža jer je drvo prepoznato kao dobra investicija. Osim početnog ulaganja u kupnju zemljišta i sadnju, nema naknadnih ulaganja sljedećih 30-ak godina. A i cijena sadnice vrlo je povoljna – Tadići je prodaju po 20 kuna.

– Zemlja za paulovniju ne treba biti jako kvalitetna jer ona može rasti i na zemlji na kojima druge kulture nisu uspijevale. Glavni je uvjet da postoji dovoljan sloj relativno propusnog tla na kojem se ne nakuplja voda tijekom padalina. Razlog tome je osjetljivost korijena paulovnije na višak vode. Osim toga, tlo ne bi trebalo biti prekiselo te bi trebalo imati ph vrijednost od pet do osam – ističe Mirjana Tadić dodajući kako se unatoč svim tim podacima ne treba zanositi informacijama o enormnim zaradama na bazi neistinitih cijena od 1000 do 1200 dolara po kubiku drva, kako se to često zna plasirati u javnosti.

Time se ljude pokušava navesti na uzgoj, a da u startu imaju kriva i nerealna očekivanja. Otkrila nam je da je cijena kubika debla paulovnije oko 200 eura na europskom i svjetskom tržištu.

paulovnija | Autor : Thinkstock Foto: Thinkstock Nakon plastenika sadnice paulovnije se sade na njivu, a svake godine stablo naraste oko šest metara

>>I vi u svome vrtu možete uzgajati japanske jabuke

Elipso

  • Avatar Honduras
    Honduras:

    ako drvo naraste za 5 godina, to znači da raste jaaaako brzo... a to onda znači da sasvim sigurno nije baš tvrdo... a to onda znači da se od njega ne izrađuje nikakav "luksuzni" namještaj. istina je da se to ... prikaži još! drvo najviše koristi kao biomasa za loženje, i njegova vrijednost kao drveta je vrlo niska. a sve ove druge bajke za malu djecu su samo plod želje za brzom zaradom bez truda i ulaganja. a to ne postoji (barem ne na legalan način). tipična priča za likove sa balkana - ništa ne radiš, a ludo zarađuješ...

  • Avatar Honduras
    Honduras:

    "uzgaja iz korijena jer su njihove genetske kopije" - ovaj novinar očito nije bio na prvom satu biologije u sedmom razredu pučke škole. jer bi inače znao da je genetski materijal JEDNAK i u kori, i u sjemenkama, i u ... prikaži još! listovima, i u svim drugim dijelovima biljke.

  • Avatar HRVATSKI CENTAR OIE
    HRVATSKI CENTAR OIE:

    1. Paulovnija OXI - Kakva je to sadnica? OXI je hibrid dobiven "in vitro" metodom križanjem Paulovnije Elongate. Specifičan je po tome što iz njegovog korijena raste nekoliko izdanaka. Upravo zbog toga namijenjen je za sadnju u svrhu drvne biomase ... prikaži još!e jer stvara velike prinose po hektaru. 2. Da li je moguće Paulovniju OXI saditi za tehničko drvo /trupac? Da, moguće je. Nakon čepovanja u proljeće, potrebno je ostaviti sve izdanke koji krenu rasti iz korijena da narastu do cca. 20 cm visine, a potom slabije izdanke odstraniti, ostaviti samo jedan najjači izdanak, kako bi se dalje isti razvijao. Međutim, za tehničko drvo ipak je preporuka sadnja Bellissia-e (Paulownia Bellissia - Paulownia elongata hybrid). 3. Što je to "in vitro" uzgoj? "In vitro" metoda je uzgoj sadnica uzimanjem stanica iz tkiva matične biljke, bez promjene u genskom materijalu. Prednost ovakvog uzgoja su sterilni uvjeti koje nije moguće postići klasičnim uzgojem. Sve sadnice su bezvirusne i daju do 100% veće prinose od klasičnih sadnica uz ostale otpornosti na bolesti i temperaturne razlike. 4. Može li se saditi bez sustava navodnjavanja? Naravno da može, samo je rast Paulovnije u tom slučaju znatno sporiji. Naš je savjet osigurati navodnjavanje, barem u prve dvije godine, za što postoje revolucionarna rješenja, a to su primjerice sustavi solarnog navodnjavanja. 5. Koje gnojivo koristiti za uzgoj Paulovnije? Ako se radi o oranici visoke kvalitete gnojivo nije nužno potrebno. Međutim, ako postoji sumnja da je oranica lošije kvalitete, preporučuje se kemijska analiza tla te sukladno rezultatima iste primijeniti određena gnojiva. 6. Može li se posaditi neka druga kultura između redova Paulovnije? Može, čak je i preporučljivo. Pritom treba voditi računa koju primjenu kemijskih sredstava zahtijeva odabrana međuredna kultura. Naime, kemijska sredstva treba izbjegavati kod uzgoja Paulovnije, a prema tome i takve međuredne kulture. Moguća je sadnja mahunarki ili neke medonosne kulture poput Facelije, vodeći računa o potrebnom slobodnom prostoru za nesmetan razvoj kako Paulovnije tako i međuredne kulture. 7. Kako je potrebno pripremiti zemlju za sadnju? Ako se radi o većoj površini bilo bi potrebno oranje (zimska brazda min. 25 cm dubine), tanjuranje, a po potrebi i frezanje (roto freza). Ako se radi o malim površinama, dovoljno je motikom usitniti zemlju gdje će se staviti sadnica. 8. Što ako se na oranici zadržava voda nakon obilnijih kiša? Paulovnija ne podnosi močvarna tla, vode stajačice na oranicama, kao niti podzemne vode 1,5 m do 2 m dubine. 9. Da li je potrebno saditi s polaganjem folije? Nije, ako se radi o manjem broju sadnica koje možete redovito obilaziti i sprječavati rast trave/korova oko sadnice, posebice dok je mlada. 10. Koliko sadnica ide na 1 ha za trupce, a koliko za biomasu? Za trupce se preporučuje sadnja 500-600 sadnica po hektaru, dok se za biomasu preporučuje sadnja 3.300-3.500 sadnica po hektaru zemlje. 11. Koje su visine sadnice prilikom isporuke? Sadnice su prilikom isporuke visine 15-20 cm. 12. Koliko je potrebno sadnici Paulovnije da naraste u stablo koje se može sječi? Stablo Paulovnije je spremno za sječu nakon 9 godina i daje do 1 m3 drva. Usporedbe radi, topoli obično treba 15-20 godina do zrelosti, hrastu 30-40 godina, a boru 70-75 godina. 13. Koje visine bude stablo Paulovnije nakon 9 godina? Stablo nakon 9 godina može dosegnuti 20-25 m visine. 14. Kada se Paulovnija sječe za drvnu biomasu? Optimalno svake dvije godine. 15. Koliki se prinos može očekivati kod biomase svake druge godine na 1 ha? Svake druge godine može se očekivati do 100 tona drvne biomase po 1 hektaru. 16. Koliko ciklusa se može očekivati od jedne sadnice? Ako se sadi za trupce, od jedne sadnice može se očekivati do 3 ciklusa sječe. Ako se Paulovnija sadi za drvnu biomasu, od jedne sadnice se može očekivati do 17 ciklusa sječe. 17. Kada je najbolje saditi Paulovniju? Paulovniju je najbolje posaditi sredinom svibnja, no može se posaditi i kasnije. Bitno je da se sadnica ukorijeni do jeseni. 18. Koliko je vode potrebno jednoj sadnici? Jednoj sadnici Paulovnije potrebno je 15-20 litara vode tjedno, ako se radi o sunčanom tjednu bez kiše. 19. Za što se koriste listovi Paulovnije? Zbog bogatih sastojaka koje imaju, listovi Paulovnije se mogu koristiti za silažu. Također je moguće peletiranje u pelete. 20. Koje bolesti se mogu pojaviti na listovima ili stablu? S obzirom na to da se radi o hibridnim vrstama sadnica, trenutno ne postoji bolest koja joj može naštetiti. Moguće su gusjenice na listovima koje stvaraju zanemarivu štetu. 21. Da li divljač voli jesti sadnice? Ako postoji sumnja da na području predviđenom za sadnju Paulovnije obitavaju divlje životinje (npr. zec, svinja, srne), bilo bi poželjno ograditi plantažu nepropusnom ogradom za krupnu divljač, jer postoji mogućnost štete. 22. Tko otkupljuje biomasu u Republici Hrvatskoj i po kojoj cijeni? Ako prodavač ne pronađe bolju ponudu, tvrtka Solarni Projekti d.o.o. ugovorno jamči otkup drvne biomase po cijeni od 40 EUR + PDV po toni. 23. Za što se koristi drvna biomasa? Drvna biomasa se uglavnom koristi za proizvodnju peleta. Pelet je osušena biomasa na 10% do 15% vlažnosti koja daje znatno veću energetsku vrijednost nego klasična cjepanica. Biomasa se može koristiti i u drugim postrojenjima za proizvodnju topline, sušare. 24. Tko otkupljuje trupce Paulovnije u Republici Hrvatskoj i po kojoj cijeni? Trenutno u Republici Hrvatskoj nema otkupljivača trupaca Paulovnije. Razlog tome je što je ovo nova kultura na našim prostorima i javnost još nije dovoljno upoznata sa svim prednostima ovog drveta. Za očekivati je da će se vrlo brzo pojaviti otkupljivači, čim se proširi svijest o Paulovniji. U ostalim zemljama Europske Unije, Paulovnija je već poznata i na burzama postiže jako velike cijene po 1 m3. 25. Postoje li poticaji za nasad Paulovnije? Za sada su poticaji samo u najavi, još se ne zna ništa konkretno. Isto tako najavljeni su poticaji za smanjenje CO2 , a s obzirom na to da se Paulovnija ubraja u C-4 skupinu fotosinteze jer proizvodi velike količine O2, ujedno prednjači na listi svih kultura koje su u najavi za poticanje. 26. Kakva je budućnost Paulovnije OXI? S obzirom na to da sve teže možemo pratiti cijene energenata koje svakodnevno koristimo i koje su u stalnom porastu zbog smanjenja zaliha, Paulovnija kao drvna biomasa predstavlja energent koji se sam obnavlja, jer nakon sječe raste ponovno iz panja. Pored navedenog, Paulovnija daje visoku kalorijsku vrijednost od 4.700 kcal/kg uz zanemariv udio sumpora prilikom izgaranja. Cijeli planet teži smanjenju stakleničkih plinova, a Paulovnija apsorbira 10 puta više CO2 od drugih komercijalnih vrsta (4 jutra Paulovnije u jednoj godini apsorbira 13 tona CO2 iz atmosfere).