Sve istine i mitovi o paulovniji, najbržem rastućem drvetu

ako drvo naraste za 5 godina, to znači da raste jaaaako brzo... a to onda znači da sasvim sigurno nije baš tvrdo... a to onda znači da se od njega ne izrađuje nikakav "luksuzni" namještaj. istina je da se to drvo najviše koristi kao biomasa za loženje, i njegova vrijednost kao drveta je vrlo niska. a sve ove druge bajke za malu djecu su samo plod želje za brzom zaradom bez truda i ulaganja. a to ne postoji (barem ne na legalan način). tipična priča za likove sa balkana - ništa ne radiš, a ludo zarađuješ...

"uzgaja iz korijena jer su njihove genetske kopije" - ovaj novinar očito nije bio na prvom satu biologije u sedmom razredu pučke škole. jer bi inače znao da je genetski materijal JEDNAK i u kori, i u sjemenkama, i u listovima, i u svim drugim dijelovima biljke.

1. Paulovnija OXI - Kakva je to sadnica? OXI je hibrid dobiven "in vitro" metodom križanjem Paulovnije Elongate. Specifičan je po tome što iz njegovog korijena raste nekoliko izdanaka. Upravo zbog toga namijenjen je za sadnju u svrhu drvne biomasee jer stvara velike prinose po hektaru. 2. Da li je moguće Paulovniju OXI saditi za tehničko drvo /trupac? Da, moguće je. Nakon čepovanja u proljeće, potrebno je ostaviti sve izdanke koji krenu rasti iz korijena da narastu do cca. 20 cm visine, a potom slabije izdanke odstraniti, ostaviti samo jedan najjači izdanak, kako bi se dalje isti razvijao. Međutim, za tehničko drvo ipak je preporuka sadnja Bellissia-e (Paulownia Bellissia - Paulownia elongata hybrid). 3. Što je to "in vitro" uzgoj? "In vitro" metoda je uzgoj sadnica uzimanjem stanica iz tkiva matične biljke, bez promjene u genskom materijalu. Prednost ovakvog uzgoja su sterilni uvjeti koje nije moguće postići klasičnim uzgojem. Sve sadnice su bezvirusne i daju do 100% veće prinose od klasičnih sadnica uz ostale otpornosti na bolesti i temperaturne razlike. 4. Može li se saditi bez sustava navodnjavanja? Naravno da može, samo je rast Paulovnije u tom slučaju znatno sporiji. Naš je savjet osigurati navodnjavanje, barem u prve dvije godine, za što postoje revolucionarna rješenja, a to su primjerice sustavi solarnog navodnjavanja. 5. Koje gnojivo koristiti za uzgoj Paulovnije? Ako se radi o oranici visoke kvalitete gnojivo nije nužno potrebno. Međutim, ako postoji sumnja da je oranica lošije kvalitete, preporučuje se kemijska analiza tla te sukladno rezultatima iste primijeniti određena gnojiva. 6. Može li se posaditi neka druga kultura između redova Paulovnije? Može, čak je i preporučljivo. Pritom treba voditi računa koju primjenu kemijskih sredstava zahtijeva odabrana međuredna kultura. Naime, kemijska sredstva treba izbjegavati kod uzgoja Paulovnije, a prema tome i takve međuredne kulture. Moguća je sadnja mahunarki ili neke medonosne kulture poput Facelije, vodeći računa o potrebnom slobodnom prostoru za nesmetan razvoj kako Paulovnije tako i međuredne kulture. 7. Kako je potrebno pripremiti zemlju za sadnju? Ako se radi o većoj površini bilo bi potrebno oranje (zimska brazda min. 25 cm dubine), tanjuranje, a po potrebi i frezanje (roto freza). Ako se radi o malim površinama, dovoljno je motikom usitniti zemlju gdje će se staviti sadnica. 8. Što ako se na oranici zadržava voda nakon obilnijih kiša? Paulovnija ne podnosi močvarna tla, vode stajačice na oranicama, kao niti podzemne vode 1,5 m do 2 m dubine. 9. Da li je potrebno saditi s polaganjem folije? Nije, ako se radi o manjem broju sadnica koje možete redovito obilaziti i sprječavati rast trave/korova oko sadnice, posebice dok je mlada. 10. Koliko sadnica ide na 1 ha za trupce, a koliko za biomasu? Za trupce se preporučuje sadnja 500-600 sadnica po hektaru, dok se za biomasu preporučuje sadnja 3.300-3.500 sadnica po hektaru zemlje. 11. Koje su visine sadnice prilikom isporuke? Sadnice su prilikom isporuke visine 15-20 cm. 12. Koliko je potrebno sadnici Paulovnije da naraste u stablo koje se može sječi? Stablo Paulovnije je spremno za sječu nakon 9 godina i daje do 1 m3 drva. Usporedbe radi, topoli obično treba 15-20 godina do zrelosti, hrastu 30-40 godina, a boru 70-75 godina. 13. Koje visine bude stablo Paulovnije nakon 9 godina? Stablo nakon 9 godina može dosegnuti 20-25 m visine. 14. Kada se Paulovnija sječe za drvnu biomasu? Optimalno svake dvije godine. 15. Koliki se prinos može očekivati kod biomase svake druge godine na 1 ha? Svake druge godine može se očekivati do 100 tona drvne biomase po 1 hektaru. 16. Koliko ciklusa se može očekivati od jedne sadnice? Ako se sadi za trupce, od jedne sadnice može se očekivati do 3 ciklusa sječe. Ako se Paulovnija sadi za drvnu biomasu, od jedne sadnice se može očekivati do 17 ciklusa sječe. 17. Kada je najbolje saditi Paulovniju? Paulovniju je najbolje posaditi sredinom svibnja, no može se posaditi i kasnije. Bitno je da se sadnica ukorijeni do jeseni. 18. Koliko je vode potrebno jednoj sadnici? Jednoj sadnici Paulovnije potrebno je 15-20 litara vode tjedno, ako se radi o sunčanom tjednu bez kiše. 19. Za što se koriste listovi Paulovnije? Zbog bogatih sastojaka koje imaju, listovi Paulovnije se mogu koristiti za silažu. Također je moguće peletiranje u pelete. 20. Koje bolesti se mogu pojaviti na listovima ili stablu? S obzirom na to da se radi o hibridnim vrstama sadnica, trenutno ne postoji bolest koja joj može naštetiti. Moguće su gusjenice na listovima koje stvaraju zanemarivu štetu. 21. Da li divljač voli jesti sadnice? Ako postoji sumnja da na području predviđenom za sadnju Paulovnije obitavaju divlje životinje (npr. zec, svinja, srne), bilo bi poželjno ograditi plantažu nepropusnom ogradom za krupnu divljač, jer postoji mogućnost štete. 22. Tko otkupljuje biomasu u Republici Hrvatskoj i po kojoj cijeni? Ako prodavač ne pronađe bolju ponudu, tvrtka Solarni Projekti d.o.o. ugovorno jamči otkup drvne biomase po cijeni od 40 EUR + PDV po toni. 23. Za što se koristi drvna biomasa? Drvna biomasa se uglavnom koristi za proizvodnju peleta. Pelet je osušena biomasa na 10% do 15% vlažnosti koja daje znatno veću energetsku vrijednost nego klasična cjepanica. Biomasa se može koristiti i u drugim postrojenjima za proizvodnju topline, sušare. 24. Tko otkupljuje trupce Paulovnije u Republici Hrvatskoj i po kojoj cijeni? Trenutno u Republici Hrvatskoj nema otkupljivača trupaca Paulovnije. Razlog tome je što je ovo nova kultura na našim prostorima i javnost još nije dovoljno upoznata sa svim prednostima ovog drveta. Za očekivati je da će se vrlo brzo pojaviti otkupljivači, čim se proširi svijest o Paulovniji. U ostalim zemljama Europske Unije, Paulovnija je već poznata i na burzama postiže jako velike cijene po 1 m3. 25. Postoje li poticaji za nasad Paulovnije? Za sada su poticaji samo u najavi, još se ne zna ništa konkretno. Isto tako najavljeni su poticaji za smanjenje CO2 , a s obzirom na to da se Paulovnija ubraja u C-4 skupinu fotosinteze jer proizvodi velike količine O2, ujedno prednjači na listi svih kultura koje su u najavi za poticanje. 26. Kakva je budućnost Paulovnije OXI? S obzirom na to da sve teže možemo pratiti cijene energenata koje svakodnevno koristimo i koje su u stalnom porastu zbog smanjenja zaliha, Paulovnija kao drvna biomasa predstavlja energent koji se sam obnavlja, jer nakon sječe raste ponovno iz panja. Pored navedenog, Paulovnija daje visoku kalorijsku vrijednost od 4.700 kcal/kg uz zanemariv udio sumpora prilikom izgaranja. Cijeli planet teži smanjenju stakleničkih plinova, a Paulovnija apsorbira 10 puta više CO2 od drugih komercijalnih vrsta (4 jutra Paulovnije u jednoj godini apsorbira 13 tona CO2 iz atmosfere).

Cijenu mozete provjeriti,a ona je vjerojatno europskog trzista.Otvorite stranicu "Holzberse" tamo cete sigurno pronaci neke ponude i po njima se mozete ravnati.Naravno da je to cijena ponude i potraznje,ali ipak je neka relacija...

Što smo dosad imali? Nojeve, puževe, činčile, aroniju, lješnjake, tartufe... Evo sad i kineskog drveta! Bravo.

nije to baš logično masovno unositi tuđu kulturu , tako smo napravili sa topolom pa je sada jedan od najopasnijih alergena

Ja sam ih posadio, i to baš ne raste tako kako kažu.

Ako hoćete dobro i kvalitetno drvo za ogrijev posadite si Akaciju ili kako je to zovem agacija. To drvo ima isto jako mirišljive cvjetove tako da vam zamiriše cijelo dvorište kada cvijeta zato imam par mladih agacija posađenih blizu dvorišta. Samo drvo je tvrdo i za desetak godina imate dovoljno kvalitetnog drva za ogrijev.

To drvo nije nikakva novost kod nas nađe ga se u parkovima u skoro svakom hrvatskom gradu. zapravo je vrlo agresivno kao i Ruy ili rusovina a malo podsjeća i na agaciju jer se širi ko korov nemoš se kasnije braniti raste iz žila ko drača

Posadio sam sa prijateljima paulovniju na 5 različita mjesta, Zagreb, Slovenija (okolica Brežica), Trogir-Čiovo, Vrbovsko, Daruvar. Izvrsno se primila na svim terenima. Posadili smo početkom 5 mjeseca i narasla je do 10 mjeseca cca. 3 metra. Nešto sporije raste u Vrbovskom, vjerovatno zbog kršnog terena, no i tamo je narasla preko metar i pol. U Daruvaru smo za probu otkinuli jedan izdanak (iz korijena su niknula tri) i njega posadili, čak se i on uspješno primio. Dakle, drvo je stvarno čudesno.

Dobra ideja.

Članak napisa s brda i s dola, bez ikakve relevantne informacije, napisano koji pH treba bit zemlja, a nije napisano koje temperature ppdnosi, vlažnost i dr. Članak je napisan samp da se zna gdje se mogu kupiti sadnice, a novinar je za to dobio 400 kn.

Početkom devedesetih godina nudilo se seljacima da se obogate na uzgoju puževa. Onda su došle kupine, aronije i koješta drugo. Ako se uspije nagovoriti narod da puno toga zasadi biti će kubik po 100 i manje eura. Nikada velika količinaa nije značila i veliku cijenu.

da neće biti kao ona struja sa krovova , niko to i ne spominje više a oni koji su nasjeli ćute kao zaliveni

Za sve ljude koji žele naučiti nešto o osnovnim svojstvima paulovnije link na stručni članak: http://www.jeb.co.in/journal_issues/201005_may10/paper_21.pdf Paulovnija je mekano drvo, srednje čvrstoće i slabog elasticiteta. Ne preporuča se za proizvode gdje je potrebna mehanička čvrstoća. Dobre strane su joj daa je jako lagano drvo nakon sušenja, jer ima veliki udio vode pa se može koristiti za makete aviona. Što se kalorijske vrijednosti tiče, uvijek se navodi kalorijska vrijednost suhog drva, koja je velika samo što je to drvo jedno više od 3x lakše od bukve na primjer, a nema 3x veću kalorijsku vrijednost. Tako da se s njim ne bi baš zagrijali, ako ga nemate u velikim količinama... Dobra strana je da brzo raste i upija velike količine CO2.

Mozda tzv. 'luksuzni namjestaj' iz ikee u rangu iverica, ali nema od toga nikakvog luksuznog namjestaja.

Pitanje, kolko drvo more maksimalno zrast jer po ovom bi nakon deset let zraslo šezdest metri...u to baš i ne vjerujem ?!

Invazivna vrsta! Ekocid

Ja sam ih posadio, i to baš ne raste tako kako kažu.

srbski - drvo /// hrvatski - stablo