urbano vrtlarenje

Otkrivamo koje će tri cvjetnice biti najtraženije ovog proljeća, a lako ih je uzgojiti

cvjetne gredice cvijeće
Shutterstock
02.03.2022.
u 09:53

Ove biljke lako je uzgojiti, imaju divne cvjetove i očaravaju ne samo izgledom već i opojnim mirisom

Krećete li ove sezone ambiciozno sa sadnjom omiljenog cvijeća, otkrivamo koje tri cvjetnice će dominirati u vrtovima, na balkonima i prozorskim daskama.

Foto: Flora magazin

Frezija

Frezija spada u omiljene lukovice poznate kao cvijeće za rez, a njena najveća prednost možda leži i u tome što ima mirisave cvjetove. Pripada porodici Iridaceae, a podrijetlom je iz južne Afrike. Mjesto na kojem se uzgajaju frezije mora biti sunčano i zaklonjeno od jačih vjetrova. Stabljika je dosta žilava, a cvjetovi su u svim mogućim bojama cjevasti i dosta zbijeni.

Postoji više od dvadeset kultivara i varijeteta veličine i boje; vrlo često su cvjetovi dvobojni i uglavnom se na jednoj stabljici uvijek istodobno nalaze već sasvim otvoreni cvjetovi zajedno s pupoljcima. Posebno u vazi, upravo iz tog razloga, osigurana je dugotrajna ljepota buketa. Na otvorenom se može saditi već u travnju i važno je da su odabrane lukovice zaista ”vanjske frezije” jer u suprotnom kod uzgoja običnih frezija može se dogoditi da uzgoj ne uspije.

Primjena: s obzirom na to da je frezija pogodna i omiljena za rez, najbolje ju je saditi na miješanoj gredici.

Napomena: u vazi će dulje izdržati ako stavite stabljike s više pupoljaka.

Zumbul

Foto: Flora magazin

Zumbul je lukovičasta trajnica, a hibridni kultivari dolaze u gotovo svim bojama. Brojni jednostavni ili ispunjeni cvjetići gusto su poredani na cvatnim stapkama čineći grozdove duge i do 20 cm. Cvate od ožujka do travnja ispunjavajući vrt intenzivnim slatkastim mirisom. Najčešće se sadi na osunčane gredice u kombinaciji s potočnicama, maćuhicama, jaglacima, tratinčicama, anemonama, narcisima i tulipanima. Sadi se i u kamenjarima, posebno kultivari nižeg rasta. Rabi se i kao rezano cvijeće. Lijepo ga je vidjeti posađenog u malim skupinama između trajnica rane cvatnje: iberisa, gušarke ili doronikuma. Odgovara mu plodno tlo dobre ocjeditosti na osunčanu položaju. Najbolje ga je posaditi u razdoblju od kraja rujna do početka listopada. Za vrtnu sadnju idealne su lukovice promjera 15 cm. Sade se na dubinu 15–20 cm, a jednak je i razmak sadnje. Lukovice se nakon sadnje mogu izvaditi iz zemlje i spremiti do ponovne sadnje, a ako ostanu u zemlji, cvjetat će nekoliko godina uzastopno, ali oskudnije i manjim cvjetovima.  Primjena: u miješanim gredicama s trajnicama, dvogodišnjim ili lukovičastim vrstama, u kamenjarima, za rez.

Napomena: Odstranjivanjem ocvalih cvatova energija biljke usmjerava se u rast lukovice.

Gladiola

Foto: Flora magazin

Ovaj se rod sastoji od oko 180 vrsta lukovičastih trajnica, čija su osnovna obilježja lišće poput mača, cvjetovi od šest istosmjernih latica i uspravna stabljika. Prirodno stanište im je Afrika, Europa i Srednji istok, iako većina vrsta s najistaknutijim, raznobojnim cvjetovima dolazi iz Južne Afrike. Kultivari uglavnom imaju goleme, trubaste cvjetove (koji cvatu dosta kratko, uglavnom dva tjedna), zbog čega se često uzgajaju u vrtovima. Mogu se koristiti i za rez.  Biljke iz ovog roda jako variraju: od dosta sitnih i ponekad mirisnih vrsta do vrsta nalik zanimljivim, šarenim klasovima. Tri glavne hibridne skupine su Grandiflorus ili Velikocvjetne, Primulinus i Nanus. Potrebno ih je posaditi na dubinu od oko 10 cm u dobro drenirana, pjeskovita tla, na sunčanim položajima. Reklama U hladnijim predjelima treba ih saditi početkom proljeća, a u toplijima od jeseni. Krajem ljeta treba ih premjestiti na hladna, od mraza zaštićena mjesta da bi se mogle ponovno posaditi u proljeće.

Primjena: najčešće za gredice, vrtne posude, za rez za vazu i cvjetne aranžmane.

Napomena: Ljeti ih je potrebno dobro zalijevati i odrezati uvele cvjetne stabljike. Visoke stabljike katkad trebaju potporanj.

 

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije