I dok uživamo u raskoši naših vrtnih gredica, voćkama iz vlastitog uzgoja ili se divimo zasađenim grmovima, dobro je znati i nekoliko zanimljivosti iz tog čarobnog svijeta. Možda se baš tu kriju trikovi kako će ono što posadimo izasti u svojoj punoj raskoši. Neke istine kao da dolaze iz rubrike – vjerovali ili ne!
Ponešto o voćkama...
Odraslo stablo šljive daje godišnje oko 80 do 100 kg šljiva, stablo breskve između 100 i 150 kg bresaka, a stablo kruške 120 kg tog slasnog ploda.
Ako je voćka preduboko posađena, velika je vjerojatnost da će biti nerodna.
Uz to, ne treba pretjerivati s gnojenjem voćaka, jer plodovi mogu postati mekani i brže će truliti.
Iako je prorjeđivanje plodova dobrodošao postupak za jabuke ili kruške, to ne vrijedi za manje plodove, poput trešanja, višanja ili šljiva.
Ponešto o povrću...
Najbolje poznajemo one tamnoljubičaste, no patlidžani mogu biti i bijeli, žuti ili nježnoljubičaste boje.
Povrće treba zaštititi od vjetra, odličan branitelj velikih vrtova je živica. Manje površine bolje je zaštititi drvenim ili mrežastim ogradama. Živica na manjem prostoru "krade" vlagu i svjetlo.
Ako vrt nema dobru drenažu, nakon kiše zadržat će se voda na površini i neće se pojaviti kišne gliste.
Humusno pješčano tlo odlično je za uzgoj korjenastog povrća.
Ponešto o ukrasnom grmlju...
Lovor-višnja i neke vrste ruža odlično uspjevaju čak i u uvjetima pretjeranog dima ili smoga.
Želite li u svom vrtu plave hortenzije, u tlo dodajte galicu.
Juka ili tamaris obožavaju sunce, a hortenzije i bazga sjenovita i vlažnija mjesta.
Grmove je najbolje saditi tijekom vlažnog vremena.
>>Evo najneobičnijih savjeta za obranu vrta od napasnika
