U vrtovima uzgajamo brojne vrste zelenog povrća koje se međusobno jako razlikuju po potrebama, a važan je kriterij i koliko im je hraniva potrebno za uspješan razvoj. Ako znamo za koje vrste moramo gredice obilno gnojiti, a koje će najbolje uspijevati ako ih uopće ne gnojimo, u ekološkom smo vrtu već puno napravili.
Obično su potrebe povrća za osnovnim makrohranivima, u koje ubrajamo dušik, fosfor i kalij, u približno jednakom omjeru.
Dakle, ako biljke dobivaju nekog hraniva previše ili premalo, njihova će prirodna otpornost biti narušena i biljke će se razboljeti. Drugu razinu predstavljaju elementi koje biljke manje trebaju, ali su potrebni u znatnim količinama. To su kalcij, magnezij i sumpor. Kod njih je još važnije da omjer hraniva bude točan. S obzirom na njihove potrebe za hranjivim tvarima, biljke općenito možemo podijeliti u tri skupine. Najviše hraniva trebaju kupusnjače, tikvenjače, rani krumpir i kukuruz šećerac. Te će nam biljke uvijek biti zahvalne na dobro pognojenoj gredici. Među biljke koje trebaju veće količine hraniva možemo uvrstiti i rajčicu, patlidžan i papriku, ali kod njih već treba biti oprezan.
Organsko gnojivo djeluje do šest mjeseci, a povećava količinu humusa u tlu
Previše dušika može smanjiti broj cvjetova, može biti uzrokom većoj sklonosti nekim bolestima i većoj vjerojatnosti da na ljeto u plodovima dođe do neželjenog nedostatka kalcija. Tu ćemo pojavu prepoznati po truljenju vršaka plodova. Povrće koje treba manje hranjivih tvari je korjenasto i gomoljasto povrće, visoki grah, mahunarke i lukovice, poriluk, blitva, nadzemna korabica, radič i endivija, salata, matovilac i špinat. Pri gnojenju moramo poštovati plodored. U vrtu treba izbjegavati gnojenje mineralnim gnojivima, radije upotrebljavajmo organska gnojiva. Posljednjih godina na tržištu postoje vrlo kvalitetna organska gnojiva, primjerice plantella organik, koje i dugoročno povećava količinu humusa u zemlji.
Ta gnojiva su u peletama i dugotrajnog djelovanja od šest mjeseci. Za poboljšanje kvalitete tla u povrtnjaku upotrijebimo Biogrenu, organsko gnojivo dugotrajnog djelovanja koje osim bogatog sastava sadrži i najviše mikroorganizama od svih gnojiva. Biogrena je primjerena za veće sadnje krumpira, ali i za biljke koje trebaju kiselo tlo kao npr. citrusi, borovnice, rododendroni... Za manje vrtove posebno je dobro univerzalno organsko gnojivo bio plantella nutrivit.
Ovo mi se više čini kao reklama za proizvode nego kvalitetni savjeti vezani uz temu u naslovu- postoji i organska prirodna biljna prihrana kao što su juhe od koprive,gaveza i preslice, mrvljene suhe ljuske od jaja, gnojenje kokošjim izmetom i prihrana otopinom od istog, poštivanje plodoreda, odabir dobrih susjeda u vrtu koji tjeraju štetne nametnike jedno drugome (luk-mrkva), upotreba začinskih biljaka u vrtu s povrćem u svhu tjeranja nametnika ili jačanja biljke, malč od slame koji sprečava razvoj korova te raspadanjem gnoji tlo i razvija sustav mikroorganizama koji su neophodni biljkama za zdrav rast i prinos. I još jako puno trikova i savjeta koje eko-organski vrtlari primjenjuju i razvijaju preko prakse, poput onog da otopina od opušaka cigareta i duhana tjera lisnate uši, a uhvaćene i utopljene zlatice u vodi (nakon nekoliko dana stajanja i cijeđenja tekućine) nakon prskanja tjeraju na prirodan način krumpirovu zlaticu.