Naslovnica Zeleni trendovi Vrt

Kako do plodnog vrta: Pri sadnji poštujte plodored

Kod većine povrća obično pretjerujemo s gnojenjem, no postoje vrste koje su „pohlepne“. S njima vas upoznaje agronom Davor Špehar
05. ožujka 2014. u 00:00 1 komentara 11575 prikaza
vrt
Foto: Arhiva VL
Pogledajte galeriju 1/2

U vrtovima uzgajamo brojne vrste zelenog povrća koje se međusobno jako razlikuju po potrebama, a važan je kriterij i koliko im je hraniva potrebno za uspješan razvoj. Ako znamo za koje vrste moramo gredice obilno gnojiti, a koje će najbolje uspijevati ako ih uopće ne gnojimo, u ekološkom smo vrtu već puno napravili.

Obično su potrebe povrća za osnovnim makrohranivima, u koje ubrajamo dušik, fosfor i kalij, u približno jednakom omjeru.
Dakle, ako biljke dobivaju nekog hraniva previše ili premalo, njihova će prirodna otpornost biti narušena i biljke će se razboljeti. Drugu razinu predstavljaju elementi koje biljke manje trebaju, ali su potrebni u znatnim količinama. To su kalcij, magnezij i sumpor. Kod njih je još važnije da omjer hraniva bude točan. S obzirom na njihove potrebe za hranjivim tvarima, biljke općenito možemo podijeliti u tri skupine. Najviše hraniva trebaju kupusnjače, tikvenjače, rani krumpir i kukuruz šećerac. Te će nam biljke uvijek biti zahvalne na dobro pognojenoj gredici. Među biljke koje trebaju veće količine hraniva možemo uvrstiti i rajčicu, patlidžan i papriku, ali kod njih već treba biti oprezan.

vrt | Autor : Arhiva VL Foto: Arhiva VL

Organsko gnojivo djeluje do šest mjeseci, a povećava količinu humusa u tlu

Previše dušika može smanjiti broj cvjetova, može biti uzrokom većoj sklonosti nekim bolestima i većoj vjerojatnosti da na ljeto u plodovima dođe do neželjenog nedostatka kalcija. Tu ćemo pojavu prepoznati po truljenju vršaka plodova. Povrće koje treba manje hranjivih tvari je korjenasto i gomoljasto povrće, visoki grah, mahunarke i lukovice, poriluk, blitva, nadzemna korabica, radič i endivija, salata, matovilac i špinat. Pri gnojenju moramo poštovati plodored. U vrtu treba izbjegavati gnojenje mineralnim gnojivima, radije upotrebljavajmo organska gnojiva. Posljednjih godina na tržištu postoje vrlo kvalitetna organska gnojiva, primjerice plantella organik, koje i dugoročno povećava količinu humusa u zemlji.

Ta gnojiva su u peletama i dugotrajnog djelovanja od šest mjeseci. Za poboljšanje kvalitete tla u povrtnjaku upotrijebimo Biogrenu, organsko gnojivo dugotrajnog djelovanja koje osim bogatog sastava sadrži i najviše mikroorganizama od svih gnojiva. Biogrena je primjerena za veće sadnje krumpira, ali i za biljke koje trebaju kiselo tlo kao npr. citrusi, borovnice, rododendroni... Za manje vrtove posebno je dobro univerzalno organsko gnojivo bio plantella nutrivit.

  • scorpio_girl:

    Ovo mi se više čini kao reklama za proizvode nego kvalitetni savjeti vezani uz temu u naslovu- postoji i organska prirodna biljna prihrana kao što su juhe od koprive,gaveza i preslice, mrvljene suhe ljuske od jaja, gnojenje kokošjim izmetom i ... prikaži još! prihrana otopinom od istog, poštivanje plodoreda, odabir dobrih susjeda u vrtu koji tjeraju štetne nametnike jedno drugome (luk-mrkva), upotreba začinskih biljaka u vrtu s povrćem u svhu tjeranja nametnika ili jačanja biljke, malč od slame koji sprečava razvoj korova te raspadanjem gnoji tlo i razvija sustav mikroorganizama koji su neophodni biljkama za zdrav rast i prinos. I još jako puno trikova i savjeta koje eko-organski vrtlari primjenjuju i razvijaju preko prakse, poput onog da otopina od opušaka cigareta i duhana tjera lisnate uši, a uhvaćene i utopljene zlatice u vodi (nakon nekoliko dana stajanja i cijeđenja tekućine) nakon prskanja tjeraju na prirodan način krumpirovu zlaticu.