Interes kupaca za kuće i vikendice na moru svake godine raste uoči ljeta, a nova Njuškalova analiza tržišta nekretnina pokazuje da im je jedan dio obale ove godine značajno interesantniji. Kad je riječ o potražnji kuća na moru, interes je značajno skočio za one u sjevernijem dijelu Dalmacije, gdje čak 16 posto kupaca više traži nekretnine u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Istra, kao i dio Primorsko-goranske županije, koje bilježe rast pregleda broja oglasa od gotovo 10 posto u istom periodu.
Kad je riječ o traženim cijenama kuća, među najpopularnijim „vikendaškim“ odredištima nije zabilježen značajan rast. Tako se, primjerice, za kvadrat kuće na Viru sada prosječno traži 1612 Eura, dok je ova cijena prošle godine u svibnju iznosila tek nešto manje, odnosno 1527 Eura. Tražene cijene na Pagu nešto su niže nego na Viru pa se za kvadrat kuće prosječno traži 1403 Eura.
Sam Zadar unazad dvije godine također bilježi mali, ali stabilan rast traženih cijena za kvadrat kuće. U svibnju 2019. godine iznosila je prosječnih 1513 Eura, dok je prošlog mjeseca zabilježeno 1614 Eura, odnosno oko 100 Eura više.
Kuće za odmor sve su traženije i u Istri te dijelu Primorsko-goranske županije, gdje je je interes kupaca porastao za gotovo 10 posto. Kako je i za očekivati, ovaj trend prate i tražene cijene nekretnina, koje su unazad dvije godine stabilne, s tendencijom rasta. Među najpopularnijim odredištima je Rovinj, u kojemu tražene cijene kuća već godinama premašuju 2000 Eura po kvadratu, a u prošlom su mjesecu zabilježile prosječnih 2393 Eura.
Iznad 2000 Eura po kvadratu kuće potrebno je izdvojiti i u Poreču i Umagu, dok su tražene cijene niže u Puli, gdje se prosječno traži 1655 Eura po kvadratu. Povoljnije kuće na moru mogu se naći u dijelu Primorsko-goranske županije, a u posebno popularnom mjestu za kontinentalce – Crikvenici, prosječno se traži 1818 Eura za kvadrat kuće, što je oko 5 posto više nego prošle godine. Još su niže u Novom Vinodolskom, prosječno traženih 1530 Eura po kvadratu, koliko su iznosile i prije dvije godine.
Za razliku od sjevernijeg dijela obale i destinacija oko Zadra, interes za kupnju kuća u središnjem i južnom dijelu Dalmacije rastao je tek oko 4 posto. Ipak, tražena odmorišta za ljetovanje drže stabilnu cijenu. U Šibeniku se za kvadrat kuće prosječno traži 1400 Eura, ali za kuće u manjim turističkim odredištima u Šibensko-kninskoj županiji potrebno je izdvojiti nešto više. Primjerice, u Vodicama se za kvadrat kuće prosječno traži 1686 Eura, a u Primoštenu čak 2191 Eura. Cijene su nešto niže u Pirovcu, u kojem se prosječno traži 1390 Eura za kvadrat kuće.
Iako bilježi manji rast interesa, Split i dalje drži visoke cijene pa se za kvadrat kuće u svibnju prosječno tražilo 3236 Eura, što je oko 70 Eura više nego u svibnju prošle godine. Cijene kuća stabilne su i premašuju 2000 Eura po kvadratu i u obližnjem Trogiru, dok su nešto povoljnije u Kaštelama, gdje se prosječno traži 1451 Euro po kvadratu kuće.
Na popularnoj makarskoj rivijeri cijene su najviše u samoj Makarskoj, iako na godišnjoj razini bilježi blagi pad cijena. Sada se prosječno traži 2032 Eura za kvadrat kuće, što je oko 100 eura niže u odnosu na prošlu godinu. Povoljniji kvadrati ovdje se mogu naći u manjim turističkim mjestima poput Tučepa, gdje se prosječno traži 1803 Eura za kvadrat kuće i Podgore u kojoj se prosječno traži 1841 Euro.
Najskuplja destinacija na jugu – Dubrovnik, i dalje premašuje 4000 Eura po kvadratu, no cijene su ovog svibnja niže u odnosu na period od prije dvije godine. Trenutno se prosječno traži 4262 Eura, što je oko 6 posto niže u odnosu na svibanj 2019. godine. Među najpovoljnijim kvadratima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su oni u Pločama, gdje se prosječno za kvadrat kuće traži 1013 Eura.
Numbeo Cost of Living objavio je da Dubrovnik po indeksu troškova života zauzima 50. mjesto na listi od 261 gradova, dakle jeftiniji je od Pariza, Londona, Dublina i još 50-tak gradova, a skuplji je od Madrida i još 200-njak gradova. Dubrovnik je uvijek bio najskuplji grad u Hrvatskoj, znatno skuplji od Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Primjerice, četveročlana obitelji za pristojan život u iznajmljenom stanu treba oko 23 tisuća kuna, dok je za isti životni standard u Zagrebu ili Splitu dovoljno 18 tisuća kuna. Split dakle nije najskuplji grad u Hrvatskoj, a kamoli treći najskupli grad u Europi kako su pisali mediji, prema tome sve što mediji pišu nema veze s istinom.