Za pojam zelene gradnje većina Hrvata tek je načula. Trend koji u razvijenijim zemljama u posljednjem desetljeću bilježi godišnji rast od 20 posto po ulaganjima, kod nas je zasad samo slabo poznata tema. Riječ je tu, vjeruju mnogi, tek o biranju novih, održivijih materijala u građevini koji bi u budućnosti trebali čuvati okoliš te osigurati štednju energije, odnosno novca.
Velika Britanija prednjači
Da je posrijedi nešto puno konkretnije i kompleksnije, posvjedočio je prvi čovjek Velike Britanije u Hrvatskoj, veleposlanik David Slinn. Njegova se domovina trenutačno može pohvaliti “najzelenijom” vladom u povijesti, čija je politika održive, tj. zelene gradnje donijela vrlo dobre rezultate.
– S obzirom na kakvom smo putu, vjerujemo da ćemo u Velikoj Britaniji za 40 godina broj zelenih građevina izjednačiti sa svim ostalima i 40 posto smanjiti emisiju CO2 jer ćemo u suprotnom plaćati previsoku cijenu. Svima nam je obveza da osiguramo da se za 10-20 godina možemo grijati kako se grijemo ove zime – objašnjava Slinn.
Zelena gradnja, među ostalim, podrazumijeva i kulturu života, stanovanja, korištenja prostora, sugerira rješenja u interijera, odabiru i načinu upotrebe materijala, krajobraza, zdravlje korisnika, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije, emisiju stakleničkih plinova iz objekta, način i količinu potrošnje vode i goriva...
Da svih tih podataka i Hrvati postanu svjesni, od 2009. godine brine se Hrvatski savjet za zelenu gradnju, na čiju je inicijativu uspostavljena suradnja s britanskom ambasadom.
No, David Slinn nije se samo pohvalio brojkama iz Velike Britanije već je ponudio i punu podršku Hrvatskoj u nastojanjima da se okrene boljoj budućnosti i zelenoj gradnji. Oduševljen je, kaže, interesom hrvatskih poslovnih ljudi, ali i pojedinaca za zelenu gradnju. No, sve ipak počiva na višim instancijama.
– Da biste riješili problem klimatskih promjena i njihovih utjecaja, morate konstruktivno razmišljati. Vlada mora dugoročno planirati, misliti 30 godina unaprijed i donijeti inicijative koje će mijenjati svijest ljudi. Treba hrabriti ljude da im kućanstva budu energetski učinkovitija i pomoći im financijski. Odatle se počinje, a onda i biznis mora ulagati u zeleno i rezultati će doći – naglašava veleposlanik Slinn.
U Hrvatskoj zasad ne postoji nijedan objekt s međunarodno priznatim certifikatom za zelenu gradnju. Imamo samo 10-ak objekata koji su u završnoj fazi izvedbe ili fazi izgradnje prema nekom od tri međunarodna standarda, a službeni su onaj američki (LED), britanski (BREEAM) i njemački (DGNB).
Povećao se interes
No, dobra je vijest da je ekonomska kriza povećala interes za zelenu gradnju kod 66 posto ljudi u Hrvatskoj te da se prema istraživanju čak 95 posto ispitanika u sljedećih nekoliko godina vidi budućim vlasnicima, operaterima ili korisnicima zelenih zgrada.
Istraživanja su pokazala da su korisnici objekata koji su rađeni i održavani po principu zelene gradnje 27 posto sretniji od ostalih te da zelene zgrade za svog vlasnika ostvaruju 6 posto više rente i 16 posto višu prodajnu cijenu.
Podaci su to, svakako, za razmišljanje!
Gospodin novinar očito još nije shvatio kako Hrvatska itekako živi s prirodom. Svakim mjesecom sve više i više. Temeljito se rješavamo svakog oblika industrije i proizvodnje.