uređenje doma

Savjet stručnjaka: 10 kultnih dizajnerskih komada u koje se isplati uložiti

dizajnholik zuiver
Promo fotografija
12.05.2023.
u 06:00

Savjetnica za uređenje interijera ovaj put otkriva koji dizajnerski koamdi su preživjeli test vremena

Glazba ima svoje ikone; svoga Wagnera i Elvisa. Moda isto tako; svoju Jackie O. ili Coco . Oni su ostavili neizbrisiv  trag, njih se kopira, sluša, oni jednostavno „ne izlaze iz mode“. Kada se radi o dizajnu, govori se o nečem prepoznatljivom i pamtljivom što postavlja nove standarde u određenom području, dizajn koji  „potresa temelje“ i odolijeva vremenu; unatoč godinama,desetljećima, pa čak i stoljećima, ostaje dobar dizajn i jednostavno rečeno, ne gubi sjaj.

Foto: Promo fotografija

U kontekstu dizajna interijera postoji doista mnogo takvih primjera koji se vrlo često mogu naći u suvremenim domovima, proizvođači ga kopiraju ( to mogu biti vrlo kvalitetne kopije, iako original ostaje original) i time omogućavaju da bude šire dostupan i takvi primjeri, kada su dobro uklopljeni, nisu samo ukras u domu nego su i simbol jednog razdoblja. Odabrati ih deset doista je izazov.

Naslonjač 42 (Armchair 42), finskog arhitekta i dizajnera Alvara Aalta iz 1932. godine, estetski je dopadljiv, fluidan, jednostavan i povrh svega udoban primjer. Napravljen od laminirane breze i jednog komada šperploče, formiran je u lučni naslonjač i proizveden na način da i s protokom vremena ostane savršeno izbalansiran. Lijepo se uklapa u jednostavne interijere skandinavskog „štiha“.

Taccia stolna lampa iz 1962. godine dizajnirana od braće Castiglioni (Achille i Pier Giacomo) za tvrtku Flos i ujedno predstavlja  klasik iste. Poznato je da stil ovih dizajnera pomiče i mijenja perspektivu što su učinili i kod ovog primjera; lampa daje privid naopako okrenute viseće lampe. Sastavljena je od konkavnog aluminijskog reflektora sa mat „finišem“ i baze od prešanog aluminija.  U dizajnu je jasno vidljiva pozadina industrijskog razdoblja izvedena na minimalistički način, karakterističan za ove dizajnere. U koji se god interijer „useli“ ova je lampa ukras, bilo da se koristi kao podna lampa ili kao ukras na komodi ili polici, i doista jedan poseban primjerak dizajna.

Florence KNOLL sofa dizajnirana je 1954. godine, inspirirana proporcijama i ritmom arhitekture sredine 20. stoljeća (mid – century). Elegantno je geometrijska, napravljena od čvrste drvene strukture sa vidljivim metalnim okvirom, presvučena vrhunskom Knoll Cato tkaninom. Iako je bila „komad koji nitko ne želi napraviti“ , danas slovi kao primjer koji definira moderan dizajn. Njezina klasika, jednostavnost linija dozvoljava i razigraniji interijer, možda i sa etno elementima (modern – ethno), ali odlično se može uklopiti i u elegantni poslovni prostor.

Lc6 stol arhitekta, dizajnera, urbanista, slikara, pisca i pionira onoga što se danas smatra modernom arhitekturom, Le Curbusiera iz 1929.godine, predstavlja jedan od najvažnijih komada namještaja nastalih u vrijeme modernog pokreta. Dio je kolekcije namještaja „Cassina – I Maestri“ tvrtke Cassina. Ideja dizajna bila je napraviti razliku između nosive baze i ploče stola. Svaki dio je autonoman, a četiri potporna dijela koriste se i za reguliranje visine. Postolje je emajlirano u Le Courbusierovoj paleti boja: crna, svijetloplava, siva, zelena, smeđa, boja slonovače, a ploča varira u varijantama stakla, hrasta i oraha. Na početku karijere Le Courbusierovom radu pružao se otpor nazivajući ga „revolucionarim“ i „radikalnim“ no s vremenom je dobio priznanje kakvo i zaslužuje. Ovo je primjer takvog dizajna koji i danas izgleda suvremeno i lako ga je uklopiti u isto takve, suvremene interijere i to je upravo ono „revolucionarno“; dizajn koji je nadrastao vrijeme.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Kevin (@kcpr90)

Womb stolac dizajnirao je 1948. godine Eero Saarinen, finski arhitekt, vođa druge generacije modernista. Stil ovog dizajnera skandinavska je verzija internacionalnog stila. Womb (engl.maternica) stolac njegov je prvi, inovativan i revolucionaran, proizvod masivne proizvodnje kojeg čini školjka od fiberglasa (staklene vune) presvučene pjenastim materijalom. Stolica je dizajnirana na zahtjev, već prije u tekstu spomenute, Florence Knoll kao „ komad namještaja poput košare pune jastuka u kojoj bih se stvarno mogla sklupčati“. Ovaj „mid – century“ klasik doista podržava razne položaje tijela i time opravdava ime. Ovo je svakako jedan „hrabriji“ komad namještaja u interijeru, posebno ako je u nekoj življoj boji, ali kao takav svakako i ukras koji oplemenjuje isti.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by the aesthete (@interijer)

E1027 „prigodan“ stolić (occasional table)  iz 1927. godine kreacija je irske dizajnerice Eileen Gray prepoznate kao izvanredan kreativni talent, a njezine izvedbe od čelika, stakla i kroma primjer su elegancije i jednostavnosti. Među njenim klasicima je i stolić E1027; jednostavna geometrija i čiste linije stvaraju estetsku bezvremenost koju puno dizajnera nije uspjelo dosegnuti. Ideja stolića je multifunkcionalna ( zato i ime „prigodan“) može se koristiti da se primakne, kao pomoćni stolić ili čak kao noćni ormarić. Ovo je izniman primjer dizajna koji, kad se uzme u obzir, da je kreiran prije gotovo cijelog stoljeća, posjeduje taj „zauvijek“ izgled koji će se u duhu tog izraza i zadržati.

PH5 „visilica“ (hanging lamp) danskog dizajnera Poula Henningsena iz 1958. godine dizajnerska je kreacija koja, ne samo da je imala momentalni uspjeh kad je nastala, nego je i danas najuspješniji proizvod tvrtke „Louis Poulsen“. Visilica PH5 upečatljiva je , estetski impozantna, možda zbunjujućeg oblika, ali u isto vrijeme jednostavna i elegantna. Razlog zbog čega je PH5 omiljena nije samo njena estetika nego i način na koji je dizajner osmislio funkciju svjetlosti; ona osvjetljava cijeli prostor, ne samo područje ispod, u isto vrijeme neutralizira žućkaste tonove, sprečava odsjaj koji umara i napreže oči te ujedno ravnomjerno raspoređuje svjetlost i daje topli ambijentalni sjaj. Ona se često smješta iznad blagovaonskog stola jer daje dovoljno svjetlosti za jelo, a opet dovoljno je nježna za ugodan ambijent. Neovisno o visini stropova, ona se uklapa u bilo koje okruženje jer fascinira tim zanimljivim, jednostavnim dizajnom.

String shelving – Regali s nizom sistemi su za odlaganje koje je osmislio švedski arhitekt i dizajner Nils Strinning 1949.godine. Puno je razloga zašto je ovaj sistem uvršten u ikone i klasike; lako se sastavlja, beskrajno je mnogo kombinacija i mogućnosti sastavljanja, cjenovno prihvatljiv, ekonomičan za transport, odgovara malim i velikim prostorima, a iznad svega, vjerno predstavlja toliko popularan skandinavski dizajn, estetiku, privlačnost i jednostavnost. Izgledat će jednako atraktivno u svakom interijeru upravo zbog spomenutih mogućnosti „transformacija“.

Diamond chair – Dijamantna stolica, 1952.g, talijanskog kipara i dizajnera suvremenog namještaja Harrya Bertoie  jedno je od najpriznatijih dostignuća modernog dizajna. Bez obzira o kojem se modelu  „košare od metalne žice“ radilo, on je služio kao model i uzor mladim ambicioznim dizajnerima. Dijamantna stolica studija je prostora i oblika te nevjerojatna transformacija industrijskog hladnog, „nepristupačnog“ materijala iz njegove normalne upotrebe u umjetničko djelo. Ovaj se dizajnerski komad može uklopiti gotovo u svaki interijer jer će mu zasigurno dati onaj finalni akcent svojom moćnom prozračnošću.

dizajnholik zuiver
1/5

Home desk – Kućni stol djelo je američkog arhitekta, produkt dizajnera i dizajnera namještaja Georgea Nelsona iz 1962. godine. Ovaj dizajnerski klasik zasigurno je jedno od „najrazigranijih“ primjera, a istovremeno jedna vrlo ozbiljna kreacija. Sa svojom pomno izrađenom bazom i akcentima u boji te izrazito dekorativne privlačnosti jednostavno pristaje u svaki interijer; kao radni kutak dnevnog boravka, u dječju sobu pa čak kao i stol uredskog prostora. Ovaj maleni stol, izvorno smišljen kao pisaći stol za damu, danas se koristi kao kompaktni radni prostor. Svakako pravi ukras interijera.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije