Grijanje na struju nije uvijek najjeftinije, ali je vrlo komotno, čisto i zbog toga mnogima jako prihvatljivo. Na tržištu postoje različite vrste električnih grijala, a pri izboru treba voditi brigu o nizu faktora – veličini prostorije koja će se grijati, učinkovitosti odabranog uređaja i njegovom energetskom razredu te cijeni. Prije kupnje dobro je posavjetovati se sa stručnjacima te poslušati savjet gdje uređaj, ako je fiksni, instalirati, jer često o tome ovisi i njegova učinkovitost. Bez obzira na to koji energent odabrali za grijanje, dobro je uvijek imati kvalitetno izoliran prostor. Ono što uvijek sami i na brzinu možete učiniti jest postavljanje izolacijskih traka oko prozora i vrata.

Konvektorski radijatori
Sve su popularniji, a karakterizira ih nisko montiranje – zagrijavaju hladan zrak pri dnu prostorije koji se diže gore. Uslijed pada napona ne smanjuje se snaga radijatora i ne postoji opasnost od pregorijevanja. Radijatori ne trebaju uzemljenje, a grijač je na plastičnim kliznim nosačima i ni na koji način ne dodiruje metalne dijelove radijatora. Norveška iskustva, dakle iskustva zemlje odakle dolaze, kažu kako u prostoriji, iako je vani - 10, može biti ugodan 21 stupanj. Radijatori su male težine raspoređene po velikoj dužini pa se mogu ugraditi na svaku vrstu zida. Najbolje je postaviti ga ispod prozora. Na ovakvim radijatorima ne smije se sušiti rublje jer se sprečava cirkulacija zraka, povećava se temperatura u samom radijatoru i sigurnosni osigurač odmah ga isključuje.

Termoakumulacijska peć
Stručnjaci tvrde da je termoakumulacijska peć energetski neefikasan uređaj koji troši i do 50 posto više energije od standardnih sustava grijanja. Konstrukcija TA peći koja kao izolaciju rabi staklenu vunu u EU se ne upotrebljava već više od 2 desetljeća iz zdravstvenih razloga. Naime, ventilator podiže prašinu i izaziva alergije. Osim toga, TA peć teška je oko 100 kg.

Potrošnja električnih grijala
Potrošnja zavisi od mnogo faktora – vanjske temperature, izolacije, okruženja... Mali primjer: konvertorski radijator od 2000 W pri temperaturi od 0 stupnjeva tijekom 8 sati troši otprilike 15 kW/h dnevno, odnosno 450 kW/h mjesečno. Ekvivalent u grijanju – 1 kW konvertorski radijator grije isto kao i TA peć 3 kW.

Grijanje na klimu
Zahvaljujući inverterskim kompresorima koji digitalnom regulacijom broja okretaja kompresora vanjske jedinice omogućuju prilagodbu učinka klimatizacijskog uređaja stvarnim uvjetima, njihovo je korištenje jednostavno. Ako je temperatura prostora puno niža od željene temperature, klimatizacijski uređaj radi maksimalnom snagom radi što bržeg dostizanja željene temperature. Kada se ona dostigne, inverterski uređaj smanjuje svoj učinak, a time i potrošnju električne energije. Kod odabira klimatizacijskog uređaja treba paziti na energetsku efikasnost. Valja proučiti energetsku naljepnicu – klimatizacijski uređaji imaju iskazanu potrošnju električne energije za 1400 sati rada u režimu grijanja i 350 sati u režimu hlađenja. Valja znati i kako radi toplotna pumpa. Niske temperature prouzročuju nizak tlak plina, a tada klima slabije grije. Zbog toga treba zimi, za najhladnijih dana, ostaviti uređaj da i preko noći održava neku minimalnu sobnu temperaturu (16 do 17 C), kako bi ujutro mogao početi s podizanjem temperature. Na taj način ćete bolje grijati prostor, a potrošit ćete manje struje.

Inverterske klime su skuplje
Ali se isplate! Klima koja će raditi 9 mjeseci godišnje vratit će uloženu razliku u cijeni. Vijek trajanja kvalitetnog invertera je dvostruk u odnosu na jeftinu klasičnu klimu. Razlika u potrošnji struje jest od 300 do 400 W na sat za male uređaje. Znalci tvrde da su klime visoke klase uglavnom proizvodi japanskih brendova.

Foto: Promo fotografija

Servis klimatizacijskih uređaja
Dobro ga je obaviti jednom godišnje, a cijena je između 300 i 400 kuna. Važan je jer čestice sitnije od prašine prolaze kroz filtre i lijepe se po rešetkama isparivača. Time se rabi sloj izolacije te smanjuje protok zraka i prijenos topline. Skraćuje se vijek trajanja klime, povećava potrošnja struje, smanjuje kapacitet grijanja i hlađenja. Na ventilatorima se nakupi sloj plijesni ili prašine i smanjuje protok zraka. Servis unutarnje jedinice podrazumijeva rastavljanje plastika unutarnje jedinice i njihovo pranje (uključujući filtre), pranje isparivača namjenskom kemikalijom za skidanje nečistoća, dezinfekciju isparivača antibakterijskim sredstvom, ispiranje odvoda i kontrolu temperature ispuha. Nadalje, u vanjskoj jedinici čiste se kondenzatori, pere kućište, kontrolira pritisak plina i dotegnutost vijaka.

Podno grijanje – prednosti i mane
Prednost podnog grijanja na struju u odnosu na vodu jest da ne postoji opasnost od istjecanja vode, dok je nedostatak da postoji opasnost od požara te da keramičke pločice iznad mogu ispucati. Parket bi trebalo izbjegavati ako zidovi nisu dobro izolirani. Naime, gubljenjem topline kroz zidove povećava se temperatura grijanja u podu da bi se održavala optimalna temperatura u prostoru, a dizanje temperature u podu od 27 stupnjeva može izazvati pucanje parketa. Pri instaliranju podnog grijanja treba dobro izolirati grijače od podloge da se ne bi gubila toplina. Podno grijanje osigurava ravnomjernu temperaturu u cijeloj prostoriji, suhe podove, a manje je i prašine. Nedostatak je “spor” sustav koji se ne stiže dovoljno brzo prilagoditi promjenama temperature. Podno grijanje ima jednu zamku – treba biti 22-24 stupnja u podu da bi sobna temperatura bila 20 stupnjeva. Temperatura od 22 stupnja u podu ne čini se stopalima suviše topla.

Grijalice
Idealna kombinacija instant-grijanja koje se brzo, ravnomjerno i tiho širi po prostoru. Mogu biti električne, uljne, ventilatorske, konvektorske, halogene... Grijalice su dobro rješenje za kupaonice ili prostorije u kojima ne boravimo stalno, ali samo pomoćno rješenje za zimu. S grijalicom valja posebno biti na oprezu – nikad ih ne smijemo ostaviti uključenima ako niste u stanu, treba ih staviti podalje od dohvata djece i kućnih ljubimaca. Iako postoje grijalice visokog energetskog razreda, njihovo je korištenje prilično skupo.

>>Sezona grijanja počinje, jeste li spremni za nju?

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’