Jednom od vodećih slavonskih povrtlara Mirku Boškoviću iz Cerne posao na zemlji nije bio stran s obzirom na to da je odrastao na selu. No, kako mu je otac radio u Njemačkoj, obitelj se nikada nije intenzivnije bavila poljoprivredom pa u tom smislu niti ovisila egzistencijalno od nje.
Nakon što se i sam okušao u trgovačkom i prijevozničkom obrtu, prije 20 godina Bošković se okrenuo posve poljoprivredi, koja je inače tradicionalna i dominantna djelatnost u ovoj istočno-slavonskoj općini. Danas na oko 50 hektara zemlje uzgaja čak 11 kultura, a među ostalim – papriku, repu, grašak, kukuruz šećerac, kelj, kupus, karfiol...
Egzotične vrste
Da može uzgajati i, za slavonski kraj “egzotične” vrste poput lubenica, dinja i šparoga, pomaže mu uvelike sustav navodnjavanja koji je uveo prije osam godina. No, mogu li takve vrste voća i povrća imati dovoljno dobar okus na kakav smo se navikli?
– Smatram da su naše lubenice i dinje još bolje. Jer, Neretva ima problema sa slanom vodom, a naša je mineralizirana, što utječe na njihovu kvalitetu, ali i okus. Šteta što se ove prednosti nisu prije prepoznale jer do sada bismo imali solidan broj ozbiljnih proizvođača dinja i lubenica. U takvom smo dijelu Slavonije gdje se slabije ulaže u poljodjelsku proizvodnju – govori Bošković dodajući kako je svjestan da bez navodnjavanja sve te kulture ne bi mogao uzgajati i ubirati dobar prinos.
Ovako suša ne može imati velik utjecaj na njegove usjeve pa na svakom hektaru dobije do 50 do 60 tona ploda. Ovakvi rezultati Boškovićevo imanje čine jednim od jačih u Slavoniji kada je proizvodnja povrća u pitanju. Pa čak i ako neka kultura podbaci, kao što je ove godine to slučaj s lubenicom i paprikom, uvijek se može, zahvaljujući navodnjavanju, izvući maksimum i, što je najvažnije, zaraditi. Iako je to bio veliki financijski pothvat, ali rizik, Bošković smatra da mu je to bio najbolji poslovni potez otkad se bavi povrtlarstvom.
Projekt od milijun kuna
– Godine 2007. shvatio sam da se ne mogu ozbiljno baviti uzgojem povrća ako ne uvedem sustav navodnjavanja. Iskoristio sam blizinu rijeke Biđe i krenuo. No, trebalo je uložiti puno novaca u pripremu uvođenja navodnjavanja - podešavanje ph zemlje te kopanje kanala. Samo navodnjavanje stajalo nas je oko 70 tisuća eura, a cijeli projekt više od milijun kuna – naglašava Bošković svjestan da je tajna njegova uspjeha u činjenici da je ovo obiteljski posao.
Osim jednog stalno zaposlenog radnika pomaže mu cijela obitelj – stariji sin i kći te supruga, a trojica mlađih sinova od 11, 6 i 2,5 godine još uvijek samo promatraju i – uče. Kada je sezona branja neke kulture, Boškovići zaposle i do devet najamnih radnika.
>>Elegancija u bijelom: efektno pomlađivanje starinskog građanskog stana
Eto rješenja za hrvatsku poljoprivredu. Ali treba radit cijele godine, od jutra do mraka.