Iako smo kao malo koja zemlja, zbog svoga zemljopisnog položaja idealno tlo za proizvodnju gljiva, u Hrvatskoj je uzgoj te, inače na tržištu popularne kulture koja se koristi kao namirnica ali i kao lijek, vrlo nizak.
Na tržište se godišnje plasira oko 2000 tona, od čega je gotovo polovina iz uvoza, i to iz Kine. Ta zemlja najveći je proizvođač gljiva i njezin udio u svjetskoj proizvodnji čak je 65%. U Europi po proizvodnji prednjači Nizozemska, iako ima znatno nepovoljnije uvjete za uzgoj nego mi.
Zarada na bukovačama – 60%
Na nedovoljnu komercijalnu proizvodnju ne utječe, kako bi na prvu pomislili, slaba zarada. Uzgoj gljiva je djelatnost od koje se može sasvim dobro živjeti.
– Ako se ozbiljno pristupi uzgoju, može se ostvariti pristojan prihod. Uzgoj jestivih gljiva je intersantan izvor dodatnih prhoda na OPG-u, jer uz relativno mala početna ulaganja možete brzo vratiti uložena sredstva te ostvariti prihod – rekla nam je agronomkinja Marija Petir iz sisačke Savjetodavne službe. Savjetuje da je bolje krenuti s manjim površinama, te se najprije upoznati s kulturom a zatim povećati površinu. Pritom je bitno planirati i prodaju. Jer, kako su gljive vrsta koja se ne može dugo skladištiti, kada dođe berba moramo imati osigurane kanale kako bismo plasirali urod.
No, koliko doista možete zaraditi na najpoznatijim gljivama koje se uzgajaju kod nas? Na šampinjonima ćete zaraditi 1/3 uloženih sredstava po samo jednoj berbi, dok ćete za istu količinu bukovača zaraditi znatno više od uloženog – oko 60%. Dobra je vijest da ne morate imati poseban prostor gdje ćete ih uzgajati, nego za to možete koristiti podrum ili garažu. Tako će vam ulaganja biti znatno manja, dok ne steknete nova sredstva da otvorite veći pogon. Usto, ovo je visoko produktivna kultura jer ne morate čekati dugo za novi ciklus berbe.
– Gljive možete uzgajati i u staklenicima ili plastenicima, no u njima je malo teže održavati konstantnu temperaturu – dodaje Petir. Osim u supstratu, gljive se uzgajaju i na drvetu i u tom slučaju ne trebate nužno zatvoreni prostor. No, vanjski prostor je dodatni rizik jer ne možete diktirati i kontrolirati uvjete proizvodnog ciklusa kao u zatvorenom.
Ključan je vlažan supstrat
Komercijalno gljivarstvo bi svakako trebalo biti zastupljenije i zato što posrijedi nije zahtjevna kultura, naročito bukovače. Uzgoj je prilično jednostavan: potrebno je nabaviti gotov, necijepljeni supstrat te stvoriti odgovarajuće uvjete, svjetlost, toplinu, vlagu i redovito provjetravati te nakon otprilike dva-tri mjeseca brati. Ključan faktor pri uzgoju je dovoljna količina vlage u supstratu, koji je, nažalost, uglavnom iz uvoza.
Također, bitno je, ističe agronomkinja, paziti na čistoću ruku i alata, a pri uzgoju na drvetu odabrati drvo sa zdravih stabala bez vidljivih znakova bolesti i propadanja. Kako prijeti opasnost od plijesni na supstratima i kompostima, potrebno je osigurati zaštitne mjere – mrežice koje se postavljaju na otvorima za prozračivanje, a unutar uzgojnog prostora žute ljepljive ploče. Dođe li do bolesti paučinaste plijesni, problem se rješava papirom natopljenim etanolom i posipanjem soli ili kreča u prahu.
>>Izvor hrane, dodatnog kisika i pravi melem za oči na vrhu zgrade
