Krovovi koji u ime višeg cilja – života u zelenom okruženju i bavljenja korisnim hobijem – postaju vrtovi još uvijek su rijetkost, ali su zato svijetli primjeri i veliki poticaj za susjede, pa i društvenu zajednicu.
Neki od njih “tek” su zelene oaze za opuštanje u kojima su zasađeni trava, cvijeće i pokoji grm te stavljena staza, a drugi su pak korisniji jer se u njima sadi povrće te mogu biti izvor hrane za vlasnika kuće, odnosno za stanare.
Povezivanje s prirodom
Zeleni krovovi, s obzirom na to da nisu jednostavan, a ni jeftin zahvat počesto niču na poslovnim zgradama, školama pa čak i na supermarketima što je izvrstan način osvještavanja ljudi o važnosti njihova povezivanja s prirodom u urbanim sredinama. Pojavljuju se i zgrade, primjer zelene arhitekture, gdje su njihovi graditelji već u konceptu gradnje uključili vertikalne vrtove, zelene krovove, “mini tvornice hrane” koje imaju namjeru i povezati stanare kroz aktivnost vrtlarenja.
No, takvi vrtovi mogu se i naknadno sagraditi što nam svjedoči primjer udruge O.A.Z.A., smještene na posljednjem katu zgrade u središtu Zagreba. Svoju terasu prošle su godine zasadili povrćem i cvijećem. Ove godine cilj im je na samom krovu zgrade zasaditi još jedan povrtnjak. No da bi se to dogodilo, potrebno je, ako je riječ o stambenoj zgradi, a ne privatnoj kući, poduzeti predradnje različitog karaktera. I imati ravan krov, naravno.
– Nije dovoljno osmisliti izgled vrta i odlučiti što saditi te nabaviti sjeme, presadnice, supstrat i alat. Prije toga potrebno je uputiti pismenu molbu predstavniku stanara koji sazove sastanak stanara na kojem izlažete svoj plan. Stanari odlučuju može li vaš projekt zaživjeti – kaže Mile Drača, dipl. ing. šumarstva iz O.A.Z.A.-e. Idealna situacija jest da se dio stanara udruži te predstavi zajednički projekt i pozove sve ostale da im se pridruže. Jer, u tome i jest poanta ovakvih zelenih površina.
Osim administrativne strane, nužna je i tehnička priprema koja uključuje angažman stručnjaka statičara, ako je riječ o vrtu većem od dva-tri kvadrata. Potrebno je ispitati može li konstrukcija zgrade podnijeti teret zemlje i nasada.
Nužna dobra drenaža
– Dogodi se često da su zgrade loše napravljene ili su doživjele mnoge preinake pa je zeleni vrt na krovu rizičan pothvat jer je vrt za njih veliko opterećenje – objašnjava Drača dodajući kako je potrebno osigurati i hidroizolaciju, odnosno dobru drenažu, kako voda iz nasada ne bi curila na stanove ispod njega. Osim spomenute estetske, socijalne i ekonomske funkcije, zeleni vrtovi imaju i zdravstvenu funkciju ako gledamo na vrtlarenje kao terapiju jer fizički radimo i krećemo se, a usto potičemo svoj osobni razvoj kroz druženje s biljkama. Naš sugovornik dodao je i još dva bitna aspekta.
– Krovni vrt zahvaljujući debelom sloju zemlje stvara izvrsnu toplinsku izolaciju. Po ljeti hladi najgornji kat, ali i cijelu zgradu, a zimi grije. Usto, zelenilo na krovu je na korist cijeloj zgradi, ali i okolini jer dodatno proizvodi kisik.
>>Urbane oaze poljoprivrede zazelenjele su Hrvatsku
