LIVING - novosti iz svijeta interijera
Naslovnica Zeleni trendovi Vaš kutak

Izvor hrane, dodatnog kisika i pravi melem 
za oči na 
vrhu zgrade

Uz malo truda, susretljive susjede i angažman stručnjaka statičara možete imati voće, povrće i začine na krovu zgrade u kojoj živite
23. ožujka 2016. u 09:00 0 komentara 1787 prikaza
vrt na krovu
Foto: Thinkstock
Pogledajte galeriju 1/5

Krovovi koji u ime višeg cilja – života u zelenom okruženju i bavljenja korisnim hobijem – postaju vrtovi još uvijek su rijetkost, ali su zato svijetli primjeri i veliki poticaj za susjede, pa i društvenu zajednicu.

Neki od njih “tek” su zelene oaze za opuštanje u kojima su zasađeni trava, cvijeće i pokoji grm te stavljena staza, a drugi su pak korisniji jer se u njima sadi povrće te mogu biti izvor hrane za vlasnika kuće, odnosno za stanare.

krovni vrt | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL Zeleni krovovi dobra su toplinska izolacija - zimi griju, a ljeti hlade zgradu

Povezivanje s prirodom

Zeleni krovovi, s obzirom na to da nisu jednostavan, a ni jeftin zahvat počesto niču na poslovnim zgradama, školama pa čak i na supermarketima što je izvrstan način osvještavanja ljudi o važnosti njihova povezivanja s prirodom u urbanim sredinama. Pojavljuju se i zgrade, primjer zelene arhitekture, gdje su njihovi graditelji već u konceptu gradnje uključili vertikalne vrtove, zelene krovove, “mini tvornice hrane” koje imaju namjeru i povezati stanare kroz aktivnost vrtlarenja.

No, takvi vrtovi mogu se i naknadno sagraditi što nam svjedoči primjer udruge O.A.Z.A., smještene na posljednjem katu zgrade u središtu Zagreba. Svoju terasu prošle su godine zasadili povrćem i cvijećem. Ove godine cilj im je na samom krovu zgrade zasaditi još jedan povrtnjak. No da bi se to dogodilo, potrebno je, ako je riječ o stambenoj zgradi, a ne privatnoj kući, poduzeti predradnje različitog karaktera. I imati ravan krov, naravno.

rajčica | Autor : Marko Mrkonjic/PIXSELL, Ilustracija Foto: Marko Mrkonjic/PIXSELL, Ilustracija Od povrća najbolje će uspjeti rajčica, dok zeleno lisnato povrće (blitva, špinat...) kupe na ovakvim uvjetima puno štetnih tvari te nisu za uzgoj

– Nije dovoljno osmisliti izgled vrta i odlučiti što saditi te nabaviti sjeme, presadnice, supstrat i alat. Prije toga potrebno je uputiti pismenu molbu predstavniku stanara koji sazove sastanak stanara na kojem izlažete svoj plan. Stanari odlučuju može li vaš projekt zaživjeti – kaže Mile Drača, dipl. ing. šumarstva iz O.A.Z.A.-e. Idealna situacija jest da se dio stanara udruži te predstavi zajednički projekt i pozove sve ostale da im se pridruže. Jer, u tome i jest poanta ovakvih zelenih površina.

Osim administrativne strane, nužna je i tehnička priprema koja uključuje angažman stručnjaka statičara, ako je riječ o vrtu većem od dva-tri kvadrata. Potrebno je ispitati može li konstrukcija zgrade podnijeti teret zemlje i nasada.

kaktusi i sukulenti | Autor : Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL Od cvijeća, za sadnju se preporučuju sukulenti, ukrasne trave, plamenci i pustinjska ruža

Nužna dobra drenaža

– Dogodi se često da su zgrade loše napravljene ili su doživjele mnoge preinake pa je zeleni vrt na krovu rizičan pothvat jer je vrt za njih veliko opterećenje – objašnjava Drača dodajući kako je potrebno osigurati i hidroizolaciju, odnosno dobru drenažu, kako voda iz nasada ne bi curila na stanove ispod njega. Osim spomenute estetske, socijalne i ekonomske funkcije, zeleni vrtovi imaju i zdravstvenu funkciju ako gledamo na vrtlarenje kao terapiju jer fizički radimo i krećemo se, a usto potičemo svoj osobni razvoj kroz druženje s biljkama. Naš sugovornik dodao je i još dva bitna aspekta.

– Krovni vrt zahvaljujući debelom sloju zemlje stvara izvrsnu toplinsku izolaciju. Po ljeti hladi najgornji kat, ali i cijelu zgradu, a zimi grije. Usto, zelenilo na krovu je na korist cijeloj zgradi, ali i okolini jer dodatno proizvodi kisik.

>>Urbane oaze poljoprivrede zazelenjele su Hrvatsku

Odaberite vrste kojima ne smeta vjetar, a vole sunce

Blizina je veliki adut krovnog vrta jer ne morate izlaziti izvan zgrade da biste sadili, plijevili, brali ili zalijevali. No, nedostatak se krije u tome da zbog njegova položaja ne možete zasaditi sve što želite.

- Izloženost direktnom suncu i jakom vjetru koji dodatno isušuju zemlju i oštećuju listove i plodove ne čine da neke vrste neće biti uspješne. Primjerice dinje, paprike, ili zelene salate - kaže Mile Drača te dodaje kako treba uzeti vrste koje vole sunce i otporne su na vjetar i sušu poput niskih mahuna, rajčica, krastavaca, mrkve, celera, cikle, patlidžana...

Važan je i odabir pravog supstrata jer se on na visini više isparava. Supstrat treba biti mješavina u kojoj je i glina (zadržava vodu) ili zeolit (apsorbira hranjive tvari). Birajte žardinijere od laganog materijala da pritisak bude što manji.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.