Popularni program za žene, Ženski vikend Hrvatskom, kojeg je osmislila novinarka i modna savjetnica Alma Premerl Zoko, u Šibeniku je pokazao kako su Šibenske cure različitih zanimanja odlični domaćini ove popularne destinacije, te da je Šibenik itekako zanimljiv za posjetiti u hladnijem dijelu godine Riječ je o jednom od prvih hrvatskih gradova na Jadranu (prvi put se spominje 25. prosinca 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV.) pa otuda i epitet “Krešimirov grad”, gradu prekrasnog spoja povijesti, sadašnjosti i budućnosti. Ulice su mu u ovom dijelu godine prohodne, domaćini su ljubazni, a sadržaji u kojima možete uživati nose oznaku 'po domaći'.
“U ovom dijelu godine svi razmišljamo o 'vikend bijegu' na mjesta na kojima su wellnessi, na zelene destinacije gdje je priroda prekrivena snijegom, no pogled na morsku pučinu i omiljeni grad, upoznat tijekom ljeta, itekako mogu biti zanimljivi. Šibenik, jedan od najljepših srednjovjekovnih gradova, s čak dva mjesta koja nose oznaku UNESCO-ve svjetske baštine, ima 24 crkve, 4 tvrđave i 4 bunara, čak 2851 stepenica, ali i prekrasnu mediteransku klimu, blage zime i sunčane dane tijekom cijele godine. On je upravo zato pravo mjesto za 'izgubiti se na par dana' i prepustiti se domaćinima koji i kad je grad tih, miran, a ulice na prvi pogled puste, otvaraju svoja vrata i nude poseban doživljaj. U Krešimirovom gradu, program Ženskog vikenda Hrvatskom, bio je kreiran tako da domaćini u Šibeniku i okolici budu upravo žene. Da samo znate koliko ih, s posebnim pričama živi u Šibeniku pričajući o njemu posebne priče…” - kaže Alma dodajući kako su upravo žene ispričale o Šibeniku drugačiji priču te da kao vodičke, vlasnice OPG-ova, kuharice, spužvarke... nude cijele godine brojnim turistima jedinstven doživljaj destinacije! Potrebno ih je samo pronaći...
Đir sa Šibenskim curama! Ima ih 11, pa nikad ne znate koja će vam od njih ispričati svoju priču! Tako bi se mogao ukratko opisati jedinstven doživljaj obilaska Šibenika u društvu čak 11 vodičica, članica Udruge turističkih vodiča Mihovil Šibenik koje su kreirale turistički obilazak 'Šibenska cura' pričajući priče o ženama koje su svojom životnom pričom, svojim duhom i osebujnošću sudjelovale u stvaranju bogate šibenske povijesti. Zvonimira Krvavica, Zlatka Rodin, Merica Mikuličin i Karmen Bezbradica - četiri suvremene Šibenske cure' tako su na jedinstven način ispričale priču o Ester Mazzoleni, iz jedne od najutjecajnijih obitelji 19. i 20. stoljeća koja je s tri godine progutala cvrčka čemu su pripisivali njen talent opernog pjevanja. Rođena je u Šibeniku, a bila je kraljica talijanskog bel canto pjevanja, sopranistica svjetskog glasa. Na ulasku u Zagrebačku ulicu tako ćete čuti priču o benediktinkama sv. Spasa, po porijeklu plemkinjama, ujedno i prvim hrvatskim, ali i europskim glumicama, scenaristicama, redateljicama, kostimografkinjama i scenografkinjama. Suđeno im je nakon što je na jednoj od njihovih predstava izbila tučnjava 1615. godine. Šibenskim ulicama, još uvijek 'odzvanja' zvuk potpetica Šemprešole, najromantičnije šibenske oriđinal, „stare cure“ koju je opjevao i sam Arsen Dedić, a koja je poznata po tome što je cijeli život čekala svog „kapitana“... Ovakvih je priča skoro 20, a u skoro trosatnom obilasku Šibenika, ženske priče i sudbine pričaju priču i o gradu i destinaciji.
Što to tako fino miriši? Pitat ćete se dok prolazite napola pustim gradskim ulicama Šibenika. Miris se krije iz bočne ulice s prekrasnim đardinom (trgićem) na kojem se smjestio Vintage bar i Špajza. Vrata će vam otvoriti Tina Biluš i Josipa Mikulić, zaraznog osmijeha i prekrasnih riječi dobrodošlice zbog kojih ćete samo sjesti i čekati što će vam ponuditi.
“Mi vam nismo restoran (a što to tako fino miriši), ali se ovdje se može fino i domaće jesti. Nismo suvenirnica, nego recimo concept store gdje možete naći proizvode lokalnih proizvođača (vermouth, liker od ruže, vina, maslinova ulja, rakijice, aceta od smokve i maraške, ali li i kozmetičke proizvode, te djela naših lokalnih umjetnika (figure, slike, keramiku). Za hranu je zadužena Josipa uvijek puna ideja i spremna na izazove, a ona svaki dan u lonac 'baci' jednostavne namirnice i na stol stavi pomalo zaboravljena jela. Jelovnik je mali, baš kao i Špajza, ali ga mijenjamo ovisno o sezonskim namirnicama” - kaže Tina koja je vlasnica prostora ali i žena koja dobro zna gdje pronaći domaće namirnice za svakodnevnu spizu. Na ovom mjestu možete pojesti doručak 'po domaći' - jaja, pršut, panceta, polpete od povrća..., a poslužuje se do podne. Za ručak se na ovom mjestu može pojesti autohtono- varivo od domaćeg graška i janjetine, tradicionalni tingulić i slastica ćupter koja je prava energetska bomba. U slučaju da vam se ne jede 'sa žlicom' cure će za čas pred vas staviti platu - mesnu s domaćim pršutom kojeg će rezati pred vama ali i s ribljim specijalitetima poput tune, inćuna, pidoča, kamenica, kapara,motara...). Boravite li u Šibeniku nekoliko dana, dogovorite se s 'curama' da vam svaki dan pokažu neki segment iz bogate eno gastro ponude Šibenika. Jesti ćete prefino - domaće i toplo, često začinjeno pomno biranim Kotanyi začinima poput noviteta Quick and easy u budžetu kojeg biste potrošile i da ste same krenule na tržnicu i kuhale. Zar to nije divno?
Pleše li se u Šibeniku samo ljeti? Ovo je pitanje koje će se samo nametnuti kad ste u Šibeniku zimi. Za razliku od ljeta kad 'trešti glazba iza svakog kantuna' zimi se Šibenikom čuje žamor mještana, udarci štikli po kamenim ulicama… Gdje je dobra glazba? Domaći će vam na ovo pitanje odgovoriti s jednom riječju - Vintage bar. Nalazi se u strogom centru grada, nedaleko HNK Šibenik. Zamišljen je kao bar u kojem ćete tijekom dana popiti odličnu kavu - klasičan espresso ili koktel s kavom, uvečer danu nazdraviti unikatnim koktelima (s potpisom koktel majstora Tome Biluša), a onda i zaplesati uz zvukove suvremenog rocka bendova koji gostuju u ovom prostoru vikendima. Kokteli? Probajte zimski koktel ROOTS koji je kombinacija diplomatico reserva ruma, varenika, travarice i poslužen s ćupterom ili kumpetom kojeg Tomo Biluš sam radi.
Otkud tako lijep nakit? To ćete se pitati dok razgovarate sa Šibenčankama. Više ili manje moderne, sve su 'zakićene' prekrasnim komadima nakita kroz koje se provlače tipični Šibenski motivi - rozeta s katedrale, ali i daleko poznat Šibenski botun! Riječ je o posebno dizajniranom gumbu kojeg su nekad nosili muškarci na svojim narodnim nošnjama a kojeg su dizajneri nakita ubacili u suvremene ogrlice, narukvice, naušnice. O povijesti nakita, ali i kompletnoj povijesti ovog grada saznat ćete više u Muzeju grada Šibenika koji se sastoji se od arheološkog, kulturno-povijesnog te odjela novije povijesti i etnografskog odjela. U ženskoj priči o Šibeniku, kustos Toni Brajković, tijekom vođene ture, ispričat će priču o nakitu kao simbolu statusa Šibenčanki. Tu ćete čuti i sve o sljepoočničarkama - efektnim naušnicama koje su se upletale u kosu kraseći bočne dijelove lica.
Šibenke su šminkerice... Nose botune na x načina, kite se koraljima, stiliziranim rozetama, nose pomno odabrane kombinacije znajući kako su dvije najpoznatije gradske ulice u centru (Kalelarga i Masna) prave modne piste.
Kad na Krapanj dođe snaha iz Norveške... onda se predani rad jedne obitelji nađe u prekrasnom muzeju. On se nalazi na Krapnju- 10-ak minuta brodom od spomenute Brodarice (od Šibenika je Brodarica automobilom još desetak minuta), a na njegovim vratima će vas dočekati Milena Tanfara. Nasmijana, čvrstog stiska ruke i veselja kojeg volite vidjeti kod domaćina, Milena će se vrlo brzo ispričati zbog miješanja padeža otkrivajući kako se kao rođena Norvežanka ljeti često kupala na Krapnju, otoku njezine bake. Zaljubila se u Joška, četvrtu generaciju spužvara i ronilaca obitelji Tanfara, s kojim je odlučila živjeti na Krapnju. Zimi je život specifičan - na otoku ima svega stotinjak stanovnika, a onda prekrasnu obiteljsku priču. Svakome rado otvara vrata Muzeja spužvi pričajući priču o ronjenju, spužvarstvu ali i koraljarstvu ovog kraja.
