Stigla je zima, vegetacija je u mirovanju te treba voditi računa o pružanju najbolje moguće njege vašim bonsaijima. Ovo je dio godine kada je sve tako mirno, tako tiho i hladno. Ali baš zbog te jednostavnosti i mira, ovo je vrijeme promišljanja o prirodi, umjetnosti, o njezinim savršenostima i nesavršenostima, njezinoj ljepoti te životu općenito.
Inje na zelenim listovima bonsai drvaca
Tako, na primjer, u japanskoj kulturi, koja je jednim dijelom istkala dio povijesti bonsaija, snježni pokrivač na granama drveća naziva se “sekku” ili zimska cvatnja. Time se izražava divljenje prirodi, odnosno postavlja je se kao ideal ljepote.
Prije zime treba razmisliti što ona donosi u vrt, koje će biljke najviše biti pogođene i kako ih zaštititi
Kod nas je nešto lakše s bonsaijima koji se uzgajaju i rastu u priobalnim i južnijim krajevima zemlje, gdje gotovo i nema smrzavanja. No, kada govorimo o kontinentalnom dijelu, treba poduzeti određene mjere opreza, tj. hortikulturne tehnike da zaštitite svoje bonsaije. Prvo treba razmisliti o tome što zima donosi u vrt te sukladno tome pružiti najbolje moguće uvjete bonsaijima kako bi što jači i zdraviji dočekali proljeće. Jer, mogu se i oni prehladiti.
Zaštićeni od vjetra i hladnoće lakše će preživjeti zimu i na proljeće biti još ljepši
Vrste koje ne podnose smrzavanje (maslina, planika i drugo priobalno mediteransko bilje, kao i azaleje, fikusi i sl.) treba prije prvih mrazeva unijeti u zatvoreni, dobro osvijetljeni prostor koji se ne grije tijekom zime. Isto tako treba postupiti i s biljnim materijalom koji je nedugo prije zime bio presađivan, iskopavan ili na kojemu su se radile bilo kakve drastične tehnike oblikovanja od kojih se još nije oporavio.
Snježni prekrivač na granama najbolja je zaštita svih biljaka i od vjetra i od niskih temperatura
Opasne hladnoće
Kod svih autohtonih vrsta bonsaija koji preko zime ostaju vani, prva i najvažnija stvar o kojoj treba razmišljati je hladnoća. Zimi se često pojave dulja razdoblja u kojima temperature padaju ispod točke smrzavanja te mogu biti opasne za bonsai. Naime, biljke koje rastu u prirodi imaju puno veću zaštitu od biljaka koje rastu u posudama. Tu zaštitu pruža im veliki volumen aktivnog tla u kojemu se nalazi većina korijenja koje apsorbira otopinu hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj. Kako bonsai raste u plitkoj posudi, hladnoći treba puno manje vremena da smrzne njegovo korijenje nego korijenje biljaka koje rastu u tlu u prirodi.
Za bonsai, prvenstveno bjelogoricu, opasna su dulja razdoblja od više dana u kojima temperatura zraka padne ispod -10 Celzijevih stupnjeva. U takvim uvjetima bonsaije treba zaštititi kako ne bi potpuno stradali. Jedan od načina zaštite je unošenje bonsaija u zatvoreni negrijani prostor. To može biti plastenik, svijetla garaža, hodnik i slično, no treba imati na umu da su to za biljku umjetni uvjeti u kojima treba dodatno voditi računa o prozračnosti prostora, svjetlu, vlazi, zalijevanju i drugom.
Drugi način, i po mome mišljenju bolji, je da drvca ostanu vani na otvorenome. U tome slučaju, drvca treba spustiti s polica na zemlju, gdje će već zbog samog zemljina zračenja/radijacije biti manje izloženi hladnoći, odnosno od nje barem malo zaštićeni. Najbolja stvar koju za svoj bonsai zimi možete poželjeti je debeli snježni pokrivač, jer on djeluje kao najbolji toplinski izolator za biljke, koje su pod njim potpuno sigurne od smrzavanja.
Grmovi kao štit
Najgora stvar koja se može dogoditi jednom bonsaiju tijekom zime je dugo razdoblje niskih temperatura bez snijega praćeno hladnim vjetrom. Vjetar je taj koji će napraviti najveću štetu jer će smrznuti korijenje i grane, tj. prekinuti provodne snopove u biljci, te će ih drvo morati odbaciti ili će, u najgorem slučaju, stradati cijelo drvce.
Plastična folija štiti drvca od vjetra
Kako biste to spriječili, za drvca zimi treba predvidjeti mjesta u vrtu koja su zaštićena od hladnih sjevernih vjetrova bilo nekom prirodnom barijerom (živice, grmovi, drugo gusto raslinje), bilo blizinom nekog objekta, građevine u vrtu. Ako slično ne postoji, moguće je napraviti mali priručni plastenik, niski tunel koji će barem malo zaštititi bonsaije od smrzavanja.
Ostaju na otvorenom, u prirodnim uvjetima
Neke od metoda zaštite bonsaija zimi koje se još koriste, a kojih nisam pobornik, su zakapanje drvca do površine supstrata, zajedno s teglom ili bez nje, u zemlju u vrt, ili pak zastiranje prostora oko posuda s bonsaijima nekim toplinskim izolatorom, najčešće slamom i sijenom.
Dobar savjet - sami izradite plastenik
Kao okvir priručnog plastenika može poslužiti i sama polica za bonsai ili drugo cvijeće, ispod koje se stave bonsaiji te se zatim cijela prekrije prozirnom folijom. Okvir ovog plastenika čini čelična šipka za armaturu savijena u tri luka, čiji su krajevi zabijeni u zemlju tako da luk stoji samostalno. Lukovi su povezani sa tri vodoravne šipke, jedna na vrhu, a dvije na dnu lukova, uza zemlju. Tri vodoravne šipke su za lukove na spojevima vezane tankom žicom. Sve je prekriveno debelom prozirnom folijom koja je nešto duža od površine okvira. Pričvrsti se za okvir plastenika tako da se višak savije prema van, a na njega se stave daske s teretom da hladan vjetar ne može zapuhati unutra. Ako imate pitanja, pišite na crolucius.bonsai@gmail.com.
NE PROPUSTITE: Otkrivamo kako saditi da se zimi biljke ne smrznu
